U povodu svjetskog dana Roma koji se u spomen na prvi međunarodni susret romskih predstavnika održan 1971. godine u Chelsfieldu pokraj Londona, obilježava 8. travnja, kada se slavi romska kultura te podiže svijest o problemima s kojima se Romi svakodnevno suočavaju, posjetili smo romsko naselje Hrastovi u općini Kiseljak. O tomu kako žive pripadnici najbrojnije nacionalne manjine u BiH s adresom stanovanja u Hrastovima, s kojim problemima se susreću, koliko se vodi računa u njihovim svakodnevnim potrebama te očuvanju kulture i identiteta, razgovarali smo s Beganom Fafulovićem, predstavnikom Roma u Hrastovima, ujedno i članom romskog udruženja „Đurđevdan“.
Hrastovi, kazuje nam Fafulović, imaju 563 stanovnika, od čega 59 školske djece, 48 ih pohađa osnovnu školu u obližnjoj školi Kiseljak 1. u Bilalovcu, a preostalih 11 su srednjoškolci. U selu je 68 zidanih kuća i ono što izdvaja Rome koji žive u Hrastovima u odnosu na većinu njihovih sunarodnjaka u BiH jest da imaju stalno mjesto boravka, žive uglavnom od vlastitog rada i ne prosjače. „Imamo asfaltiran put, svu drugu infrastrukturu kao i druga naselja, uključujući i vodu koje nam nedostaje u dovoljnim količinama pa znamo u šestom mjesecu imati redukcije. Što se infrastrukture tiče, možemo reći da smo zadovoljni. Ono što nam nedostaje je više posla za našu djecu koja završavaju škole, dobro bi nam došla pomoć u izgradnji desetak kuća socijalno ugroženim i obiteljima kojih više pod jednim krovom i te su im kuće tijesne, a nisu u stanju sami sagraditi nove. Pomoć bi dobro došla i u poljoprivredi, nabavci krava, ovaca, traktora. Sve bi to značilo puno za našu zajednicu u kojoj je tek nekoliko stalno zaposlenih. Ostali uglavnom žive od prikupljanja i prodaje sekundarnih sirovina, socijalnih davanja. Mi hoćemo i želimo raditi, naša djeca se školuju, samo nam treba više prilika za posao“, iznio nam je Fafulović najveće probleme pripadnika romske zajednice u Hrastovima u općini Kiseljak.
Potrebe Roma u Hrastovima slične su onima većine stanovnika u BiH. Ipak, pripadnici romske zajednice u ovom naselju sretni su kažu jer žive u Kiseljaku, sredini koja se prema njima odnosi s poštovanjem i uvažavanjem. „Nema u BiH općine kao što je Kiseljak, gdje se Romi uvažavaju i poštuju, u kojom imamo načelnika koji je uvijek spreman saslušati naše probleme i pomoći nam, od pomoći u izgradnji infrastrukture do jednokratnih i pomoći u nabavci školske opreme do plaćanja prijevoza učenicima. To nam priznaju i Romi iz drugih sredina“, kazuje nam Fafulović ističući Mladena Mišurića Ramljaka, načelnika Kiseljaka među najzaslužnijim za poboljšanje uvjeta svakodnevnog života Roma u Hrastovima.
Kultura i identitet romske zajednice u BiH kao najbrojnije nacionalne manjine, uz osiguranje boljih uvjeta života i jednakih šansi u školovanju i zapošljavanju, također su u fokusu obilježavanja Svjetskog dana Roma. Romi u Hrastovima kažu govore jako dobro romski jezik, barem oni stariji. Djeca slabije i nekako se srame izvan kuće govoriti materinjim jezikom. „Bilo bi lijepo kad bi djeca zavoljela naš jezik, kad bi pronašli načina sačuvati ga jer mi u Hrastovima jako dobro govorimo romski, uspjeli smo ga sačuvati u izvornom obliku, za razliku od mnogih zajednica u BiH u kojima se dosta toga izgubilo“, zaključuje priču o romskoj jeziku Began Fafulović, predstavnik romske zajednice u Hrastovima. U BiH u kojoj se još uvijek ni svi konstitutivni narodi nisu izborili za svoja prava, poštivanje prava nacionalnih manjima dodatan je izazov i u kontekstu pridruživanja Europskoj uniji. Na poštivanju prava Roma kao najbrojnije nacionalne manjine u BiH naša će zemlja morati uraditi puno više, pa i ugledati se na lokalne zajednice koje su u tom kontesu napravile iskorake. Među njima je svakako Kiseljak koji je svijetao primjer poštivanja Roma, uz sva nastojanja da im se svakodnevni život učini lakšim te osiguraju što bolji uvjeti za život.
AP/Artinfo.ba
