× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Tradicija

thumbnail_IMG-2dfa67f101f56cdc1cedf13655951a1a-V.jpg

Tradicija potkivanja jaja pomalo se prenosi i na mlađe naraštaje

Ako bismo nakratko uključili vremeplov i vratili se u vrijeme kada su Kreševom odjekivali zvuci iz brojnih kovačnica, vidjeli bi djevojke kako pogledavaju u prozore kuća u kojima mladići stasaju za ženidbu. Pogledom bi tražili poktovano jaje, dokaz spretnosti i umijeća, u to vrijeme važeću „potvrdu“ da je mladić spreman za ženidbu. Vjerovalo se naime da ukoliko je mladić svladao vještinu poktivanja jajeta, spreman je svojim rukama i umijećem i brinuti se za obitelj.

U međuvremenu kreševske kovačnice su utihnule, potkovanih jaja odavno nema u prozorima kuća, a i da ima rijetko bi koja djevojka pogledala i shvatila poruku koju bi joj mladić poslao na ovaj način jer djevojke danas zanimaju neke druge stvari, a ni mladići nisu pretjerano zainteresirani za svladavanje vještine potkivanja jaja. Jaja u Kreševu danas još potkivaju tek rijetki. Ipak tradicija jedinstvena u svijetu još živi, a zbog činjenice da se polako prenosi na mlađe naraštaje, i nastavit će živjeti.

thumbnail_IMG-52b01e13a93d5a6a9ea189687f1192d4-V.jpg

U Kreševu se nadaju da će postati dio zaštićene nematerijalne baštine UNESCO-a jer oni su svoj posao, prikupljanje potrebne dokumentacije, završili.

 „Potkovano jaje nije tradicija vezana za Usks već za kreševske kovače. Kao prepoznatljiv simbol Kreševa, jedinstven u svijetu, traži se tijekom cijele godine. Ljudi koji dolaze u Kreševo rado ga uzimaju i nose sa sobom kao uspomenu i dar koji mogu dobiti samo u Kreševu“, kazao nam je jednom prilikom Stjepan Biletić, jedan od najstarijih potkivača jaja u Kreševu.

thumbnail_20231007_110408.jpg

Stjepan je kaže uvijek voljan poučiti mlade umijeću potkivanja jaja jer želi da ova tradicija nastavi živjeti u Kreševu jer na cijelom svijetu ne postoji drugo mjesto gdje se potkivaju jaja.

„Nešto mladih ima koji su voljni učiti, to su učenici osnovnih i srednjih škola na koje polako prenosimo ovu tradiciju“, kazao je Stjepan Biletić kojemu će mnogi pokucati na vrata, potražiti potkovano jaje s različitim motivima i ponijeti ga sa sobom kao jedinstvenu uspomenu ili dar. Da živi u vremenu kada su Kreševom odjekivale kovačnice, mladi Mateo Ivičević lako bi se oženio i to više puta, kaže nam s osmjehom ovaj Kreševljak koji je među onima koji su svladali vještinu potkivanja jaja.

„Za potkovati jaje trebaju mi tri do četiri minute. Za pripremu puno više jer jaje treba, prije potkivanja, isprazniti i pripremiti “, kazao nam je Mateo Ivičević. Jaja je potkivao i njegov djed Franjo, otac Oliver, a sad ih zna potkovati i Mateo.

„Djeda ne pamtim jer je umro dok sam bio dijete, oca Olivera čitav život gledam kako potkiva jaja, a sad i ja znam tu vještinu. Moje vršnjake ona uglavnom ne zanima previše, ali ja sam sretan što znam potkovati jaje i mislim da ću to nastaviti raditi jer mnogi će tek shvatiti koliko je to važno“, zaključuje Mateo Ivičević.

thumbnail_IMG-441c92ac69692284030420ef6a89de51-V.jpg

Na očuvanju tradicije potkivanja jaja aktivne rade i u kreševskoj podružnici HKD „Napredak“, potvrdila nam je Ružica Franjčević, predsjednica HKD „Napredak“ u Kreševu.

„Pri Napretku djeluje i sekcija pod nazivom „Čuvari kreševske tradicije potkivanja jaja“ koju pohađaju učenici osnovnih i srednjih škola. Aktivno smo radili i na pripremi dokumentacije Federalnom ministarstvu kulture i sporta koje će kada ova tradicija dođe na red uputiti zahtjev za uvrštavanje tradicije potkivanja jaja u Kreševu na popis svjetske nematerijalne baštine UNESCO-a. Pored čuvanja tradicije radimo na tomu i da je zaštitimo“, kazala nam je Franjčević.

Jednom kada tradicija potkivanja jaja bude na popisu svjetske baštine UNESCO-a mnogi bi vršnjci Matea Ivičevića mogli požaliti jer nisu pokazali interes svladati ovu u svijetu jedinstvenu vještinu. Teško je vjerovati da će djevojke ponovno tražiti pogledom potkovana jaja u prozorima kuća u kojima mladići stasaju za ženidbu, ali znati raditi nešto što malo ljudi u svijetu zna, uvijek će imati vrijednost i biti „cool“.

Kao što će i kreševsko potkovano jaje uvijek biti lijepa i jedinstvena uspomena na posjet mjestu s kovačkom tradicijom koja zauzima važno mjestu u njegovoj povijesti. Među šarenim uskršnjim jajima mnogi će poželjeti i narednog Uskrsa imati barem jedno potkovano „Made in Kreševo“.

POTK-JAJA.jpg

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sarajevski kiseljak - novi 28.6.
  • Tradicija

thumbnail_IMG-2dfa67f101f56cdc1cedf13655951a1a-V.jpg

Tradicija potkivanja jaja pomalo se prenosi i na mlađe naraštaje

Ako bismo nakratko uključili vremeplov i vratili se u vrijeme kada su Kreševom odjekivali zvuci iz brojnih kovačnica, vidjeli bi djevojke kako pogledavaju u prozore kuća u kojima mladići stasaju za ženidbu. Pogledom bi tražili poktovano jaje, dokaz spretnosti i umijeća, u to vrijeme važeću „potvrdu“ da je mladić spreman za ženidbu. Vjerovalo se naime da ukoliko je mladić svladao vještinu poktivanja jajeta, spreman je svojim rukama i umijećem i brinuti se za obitelj.

U međuvremenu kreševske kovačnice su utihnule, potkovanih jaja odavno nema u prozorima kuća, a i da ima rijetko bi koja djevojka pogledala i shvatila poruku koju bi joj mladić poslao na ovaj način jer djevojke danas zanimaju neke druge stvari, a ni mladići nisu pretjerano zainteresirani za svladavanje vještine potkivanja jaja. Jaja u Kreševu danas još potkivaju tek rijetki. Ipak tradicija jedinstvena u svijetu još živi, a zbog činjenice da se polako prenosi na mlađe naraštaje, i nastavit će živjeti.

thumbnail_IMG-52b01e13a93d5a6a9ea189687f1192d4-V.jpg

U Kreševu se nadaju da će postati dio zaštićene nematerijalne baštine UNESCO-a jer oni su svoj posao, prikupljanje potrebne dokumentacije, završili.

 „Potkovano jaje nije tradicija vezana za Usks već za kreševske kovače. Kao prepoznatljiv simbol Kreševa, jedinstven u svijetu, traži se tijekom cijele godine. Ljudi koji dolaze u Kreševo rado ga uzimaju i nose sa sobom kao uspomenu i dar koji mogu dobiti samo u Kreševu“, kazao nam je jednom prilikom Stjepan Biletić, jedan od najstarijih potkivača jaja u Kreševu.

thumbnail_20231007_110408.jpg

Stjepan je kaže uvijek voljan poučiti mlade umijeću potkivanja jaja jer želi da ova tradicija nastavi živjeti u Kreševu jer na cijelom svijetu ne postoji drugo mjesto gdje se potkivaju jaja.

„Nešto mladih ima koji su voljni učiti, to su učenici osnovnih i srednjih škola na koje polako prenosimo ovu tradiciju“, kazao je Stjepan Biletić kojemu će mnogi pokucati na vrata, potražiti potkovano jaje s različitim motivima i ponijeti ga sa sobom kao jedinstvenu uspomenu ili dar. Da živi u vremenu kada su Kreševom odjekivale kovačnice, mladi Mateo Ivičević lako bi se oženio i to više puta, kaže nam s osmjehom ovaj Kreševljak koji je među onima koji su svladali vještinu potkivanja jaja.

„Za potkovati jaje trebaju mi tri do četiri minute. Za pripremu puno više jer jaje treba, prije potkivanja, isprazniti i pripremiti “, kazao nam je Mateo Ivičević. Jaja je potkivao i njegov djed Franjo, otac Oliver, a sad ih zna potkovati i Mateo.

„Djeda ne pamtim jer je umro dok sam bio dijete, oca Olivera čitav život gledam kako potkiva jaja, a sad i ja znam tu vještinu. Moje vršnjake ona uglavnom ne zanima previše, ali ja sam sretan što znam potkovati jaje i mislim da ću to nastaviti raditi jer mnogi će tek shvatiti koliko je to važno“, zaključuje Mateo Ivičević.

thumbnail_IMG-441c92ac69692284030420ef6a89de51-V.jpg

Na očuvanju tradicije potkivanja jaja aktivne rade i u kreševskoj podružnici HKD „Napredak“, potvrdila nam je Ružica Franjčević, predsjednica HKD „Napredak“ u Kreševu.

„Pri Napretku djeluje i sekcija pod nazivom „Čuvari kreševske tradicije potkivanja jaja“ koju pohađaju učenici osnovnih i srednjih škola. Aktivno smo radili i na pripremi dokumentacije Federalnom ministarstvu kulture i sporta koje će kada ova tradicija dođe na red uputiti zahtjev za uvrštavanje tradicije potkivanja jaja u Kreševu na popis svjetske nematerijalne baštine UNESCO-a. Pored čuvanja tradicije radimo na tomu i da je zaštitimo“, kazala nam je Franjčević.

Jednom kada tradicija potkivanja jaja bude na popisu svjetske baštine UNESCO-a mnogi bi vršnjci Matea Ivičevića mogli požaliti jer nisu pokazali interes svladati ovu u svijetu jedinstvenu vještinu. Teško je vjerovati da će djevojke ponovno tražiti pogledom potkovana jaja u prozorima kuća u kojima mladići stasaju za ženidbu, ali znati raditi nešto što malo ljudi u svijetu zna, uvijek će imati vrijednost i biti „cool“.

Kao što će i kreševsko potkovano jaje uvijek biti lijepa i jedinstvena uspomena na posjet mjestu s kovačkom tradicijom koja zauzima važno mjestu u njegovoj povijesti. Među šarenim uskršnjim jajima mnogi će poželjeti i narednog Uskrsa imati barem jedno potkovano „Made in Kreševo“.

POTK-JAJA.jpg

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.