Suđenje glavnim kreatorima zločina Mlaći i Cikotiću prilika je za pronalazak tijela 15 nasilno odvedenih logoraša
Na blagdan svetog Josipa 19. ožujka, Hrvati Bugojna obilježit će 30. obljetnicu razmjene 294 logoraša iz logora Stadion NK Iskre. Razmijenjeni su nakon više od osam mjeseci provedenih u logorima Armije R BiH u Bugojnu od kojih preživjeli kao najzloglasnije opisuju Bh. banku, Gimnaziju te Stadion NK Iskre koji im je bio zadnje odredište prije razmjene koja je 19. ožujka 1994. godine obavljena u Mostaru. Obilježavanje 30. obljetnice razmjene organiziraju Hrvatska udruga logoraša Bugojna i Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH, a pokrovitelj je Hrvatski narodni sabor BiH. Program počinje 18. ožujka prikazivanjem dugometražnog dokumentarnog filma „Zidine“ koji govori o logorima u Domovinskom ratu u BiH. Film će biti prikazan u 19 sati u Hrvatskom domu u Kandiji. Na samu obljetnicu razmjene 19. ožujka, program počinje u 10 sati, polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom za duše poginulih i nestalih branitelja na spomen obilježju u gradskom katoličkom groblju, nastavlja misom zadušnicom u 11 sati u bugojanskoj župnoj crkvi sv. Ante te završava prigodnim druženjem ispred crkve.
30. -u obljetnicu razmjene preživjeli kao i obitelji nasilno odvedenih hrvatskih logoraša dočekuju s novom nadom da će se konačno otkriti lokacije s tijelima 15 nasilno odvedenih logoraša. „Sve ove godine obilježavajući obljetnicu razmjene koju mi preživjeli slavimo kao svoj drugi rođendan jer smo uspjeli preživjeti teške torture i zlostavljanja, najteže nam pada što se ne zna sa sudbinu naših nasilno odvedenih logoraša. OD 21 nasilno odvedenog još uvijek tragamo za tijelima njih 15“, kaže Marijo Mostarac, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Bugojna. Nedavno podizanje optužnice i početak suđenja, šest dana uoči 30. obljetnice razmjene, Dževadu Mlaći, predsjedniku Ratnog predsjedništva Bugojna i Selmi Cikotiću, zapovjedniku Operativne grupe Zapad 3. Korpusa Armije R BiH obitelji nestalih i preživjeli logoraši smatraju zadnjom prilikom za rasvjetljavanje istine o nestanku 15 logoraša za čijim se posmrtnim ostatcima traga više od tri desetljeća. „Suđenje koje počinje uoči same obljetnice razmjene zadnja je prilika da pronađemo tijela nestalih jer prvi u lancu odgovornosti za njihov nestanak su konačno na optuženičkoj klupi“, kaže nam Mostarac. „Sve ove godine upiremo prstom upravo u Mlaću i Cikotića koji su prvi u lancu odgovornosti i za logore i torture koje smo u njima prošli mi logoraši, za nasilna odvođenja i likvidacije ali i za progon 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, za ubojstva, uništavanje i pljačku hrvatske imovine i katoličkih vjerskih objekata.
Optužnicom Tužiteljstva BiH protiv Mlaće i Cikotića obuhvaćeni su zločini samo nad hrvatskim logorašima. Logori su bili tek dio plana etničkog čišćenja i mi očekujemo proširenje optužnice koja bi obuhvatila i progon Hrvata kao i sve ostale zločine koji su bili dio jednog udruženog plana etničkog čišćenja Bugojna“, kaže nam Miroslav Zelić, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH i jedan od 294 logoraša koji su prije 30 godina razmijenjenu nakon više od osam mjeseci provedenih u logorima Armije R BiH u Bugojnu. Suđenje Mlaći i Cikotiću kao zadnju priliku za pronalazak tijela nestalih vidi i Dijana Strujić, supruga Mihovila Strujića jednog od nestalih i predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna. „Očekujemo prije svega pronalazak naših nestalih jer ako lokacije ne otkriju oni kojima se sudi i koji to znaju, onda se tijela mogu pronaći samo slučajno kao što je to bilo u ljeto 2020. kada je slučajno otkrivena lokacija na kojoj su pronađena četiri tijela. Ja isto tako očekujem proširenje optužnice i na ostale zločine uključujući i progon Hrvata iz Bugojna ali i privođenje optuženih. Ja i dalje srećem Dževada Mlaću u Bugojnu i vjerujte da to nije nimalo ugodno. Ja kao i sve obitelji poginulih i nestali očekivali smo da će biti uhićeni odmah po podizanju optužnice. Zašto se to nije dogodilo, nije mi jasno. Ali je jasno da njihove žrtve i dalje trpe jer oni na slobodi čekaju početak suđenja u kojemu bi im još puno odgovornih trebalo pridružiti na optuženičkoj klupi“, smatra Strujićeva.
Suđenje Mlaći i Cikotiću koje pred Sudom BiH počinje 13. ožujka trebalo bi konačno rasvijetliti sudbinu 15 nasilno odvedenih Hrvata u ljeto i jesen '93. iz logora Armije R BiH u Bugojnu, a u pitanju su:; Branko Crnjak, Miroslav Dilber, Niko Džaja, Jadranko Gvozden, Dragan Erkapić, Perica Kovačević, Perica Crnjak, Zdravko Juričić, Ivo Miloš, Nikica Miloš Kardelj, Nikica Miloš, Mario Subašić, Niko Zlatunić, Stipica Zelić i Mihovil Strujić. U ljeto 2020. na lokalitetu Tvrdulje na Rostovu ekshumirana su tijela Zorana Galića, Frane Jezidžića, Dragana Miličevića i Ante Markulja, dok su tijela Marka Bartulovića i Vinka Ivkovića ranije ekshumirana na području Bugojna. Više od 30 godina poslije nestanka, bošnjački politički i vojni vrh odgovoran za logore kao dio plana etničkog čišćenja konačno je na optuženičkoj klupi. Pravosuđe BiH ima priliku ispraviti barem dio nepravde prema hrvatskim žrtvama Bugojna, presuditi prema dokazima kojima raspolaže godinama, a koji bi uz Mlaću i Cikotića još mnoge trebali izvesti pred lice pravde.
AP/Artinfo.ba
