Na temelju članka 8. i članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske, a u vezi s točkama III. i VIII. Odluke o osnivanju Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj odluku o proglašenju projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske…

Na prijedlog Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske proglašava projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske sljedeće projekte:

1. projekt „Gradi mlin gdje je voda – 7 Matica“ Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji

2. projekt „Domus Dimitrianum“ Srijemske biskupije u Republici Srbiji

3. projekt „Multimedijalni muzej Hrvata u Mađarskoj“ Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj

4. projekt „Centar austrijskih narodnosti“ Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću, Republika Austrija

5. projekt „Obnova i modernizacija školske zgrade dvojezične Rumunjsko-Hrvatske gimnazije u Karaševu“ Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj

6. projekt „Temelj za ostanak Hrvata u Fojnici i Bosni i Hercegovini – izgradnja osnovne škole s predškolskom ustanovom i sportskom dvoranom u Fojnici“ Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“, Gojevići – Fojnica

7. projekt „Dogradnja i opremanje Hrvatske bolnice „Dr. fra Mato Nikolić“- dvije lamele“ Hrvatske bolnice „Dr. fra Mato Nikolić“ Nova Bila, Travnik

8. projekt „Obnova Gimnazije fra Dominika Mandića Široki Brijeg“ Grad Široki Brijeg

9. projekt „Digitalizacija dokumenata i obnova prostora“ Hrvatskog etničkog instituta, Chicago

U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu na stavkama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, za realizaciju projekata iz točke I. ove Odluke u 2024. godini osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od 3.576.000,00 eura.

Pojedinačnim ugovorima o financijskoj potpori utvrdit će se visina dodijeljenih sredstava, te međusobna prava i obveze ugovornih strana.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske će s korisnicima potpore, iz točke I. ove Odluke, odnosno s Hrvatskim nacionalnim vijećem u Republici Srbiji, sa Srijemskom biskupijom u Republici Srbiji, s Hrvatskom državnom samoupravom u Mađarskoj, s Hrvatskim kulturnim društvom u Gradišću u Republici Austriji, sa Zajedništvom Hrvata u Rumunjskoj, s O.Š. „Ivan Goran Kovačić“ Gojevići – Fojnica, s Hrvatskom bolnicom „Dr. fra Mato Nikolić“ Nova Bila, s Gradom Široki Brijeg te s Hrvatskim etničkim institutom potpisati ugovore o financijskoj potpori.

Vlada Republike Hrvatske od 2018. godine pruža sustavnu potporu projektima hrvatske nacionalne manjine od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske, što se pokazuje kao učinkovita potpora i važan poticaj dodatnom osnaživanju etničke, kulturne i jezične samosvijesti hrvatskih manjinskih zajednica i jačanju položaja hrvatske nacionalne manjine kao aktivnog čimbenika u domicilnim državama.

Polazeći od činjenice da su Hrvati u Srbiji zajednica nerazvijenih institucija, da većina udruga nema svoj vlastiti prostor za rad te da su Hrvati u Srbiji teritorijalno disperzirana zajednica, pojavila se potreba izgradnje, obnove, odnosno uspostavljanja tzv. „malih matica“ u mjestima gdje Hrvati žive u značajnijem broju, analogno krovnoj Matici u Subotici. Izgradnja matica pak jedino ima smisla ukoliko se one grade po principu „Sagradi mlin gdje je voda“ te je odluka „pala“ na sedam mjesta – jedno mjesto koje nastanjuju Bunjevci, dva mjesta u Podunavlju koje nastanjuju Šokci, tri mjesta u Srijemu i jedno u Banatu: – Sombor – Monoštor – Sonta – Petrovaradin – Ruma – Šid i – Opovo.

Projekt „Gradi mlin gdje je voda – 7 Matica“ svakako je tek prvi dio stvaranja cjelokupne slike razvijene zajednice koja je očuvala svoju baštinu i njome obogaćuje i zemlje iz kojih potječe i zemlju na kojoj je rođena. Nakon ovoga projekta, uslijedit će još nekoliko faza kako bi se „matice“ privele potpunoj namjeni, a vjerujemo da će „voda“ i u drugim krajevima Republike Srbije njima poteći.

Za projekt „Gradi mlin gdje je voda – 7 Matica“ Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji u 2024. godini izdvojit će se 1.200.000,00 eura.

Zajednica Hrvata koja danas živi na području Srijema sigurno je najstarija na području Republike Srbije i prisutna je kroz više stoljeća. Svoj identitet i kulturu sačuvala je zahvaljujući Katoličkoj Crkvi koja je ovdje prisutna od rimskih vremena, dakle od prvih stoljeća kršćanstva.

Nažalost, posljedice Domovinskog rata i progona Hrvata s ovih prostora prisutne su još i danas. Zbog ovih i drugih okolnosti postoji opasnost od potpunoga nestanka hrvatskog naroda na ovim prostorima.

Važno je napomenuti da na području Srijema nema prepoznatljivog kulturnog, znanstvenog, pa čak ni crkvenog prostora, koji bi bio svojevrstan centar zajedništva i očuvanja hrvatskog i katoličkog identiteta. Imajući to u vidu želi se izgraditi kompleks ,,Domus Dimitrianum“ na prostoru sadašnje Sremske Mitrovice u kojoj se nalazi sjedište Srijemske biskupije. Izgradnjom bi ovaj kompleks postao svojevrstan pokretač novih inicijativa: kulturnih, znanstvenih, društvenih, edukativnih, ekonomskih i duhovnih na području Srijema.

Izgradnja kompleksa ,,Domus Dimitrianum“, omogućilo bi mjesto okupljanja i stvaranja preduvjeta za očuvanje hrvatskog i katoličkog identiteta, ali i mjesto dijaloga i zajedništva s drugima i drugačijima. Važnost ove investicije je u tome da Hrvati katolici, ali i druge nacionalne manjine budu osnaženi u nastojanju da opstanu na ovim prostorima, ali da kroz različite sadržaje i aktivnosti daju svoj doprinos društvu u cjelini.

Za projekt „Domus Dimitrianum“ Srijemske biskupije u Republici Srbiji u 2024. godini izdvojit će se 330.000,00 eura.

Hrvati u Mađarskoj nemaju instituciju koja predstavlja prošlost, materijalnu i duhovnu kulturu zajednice. Institucija takvoga tipa ima izuzetno važnu ulogu u izgradnji, očuvanju i jačanju nacionalne svijesti i ukazuje na brojne vrijednosti zajednice, stoga je Hrvatska državna samouprava odlučila otvoriti multimedijalni interaktivni muzej kako bi na jednom mjestu mogla predstaviti vrijednosti koje su razne hrvatske subetničke skupine baštinile od svojih predaka.

Stalna izložba o Hrvatima u Mađarskoj bit će namijenjena hrvatskim učenicima, studentima i svim Hrvatima u Mađarskoj, kao i gostima iz Hrvatske, Hrvatima izvan Republike Hrvatske, te većinskom narodu u Mađarskoj.

Za projekt „Multimedijalni muzej Hrvata u Mađarskoj“ Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj u 2024. godini izdvojit će se 235.000,00 eura.

Centar austrijskih narodnosti krovna je organizacija autohtonih etničkih skupina u Austriji, koja je neovisna o bilo kojoj vladi ili političkoj stranci i dom je za najvažnije manjinske organizacije svih šest priznatih austrijskih narodnosti. Osnovni cilj i svrha rada CAN-a je suradnja s nadležnim austrijskim institucijama u okviru austrijske manjinske politike. Aktivnosti CAN-a su posebno usmjerene na poticanje pravne regulative koja bi omogućila cjelovitu zaštitu manjinskih prava, ali i njihovo unapređenje u skladu s potrebama manjinskih zajednica. Kao takav zalaže se i za osnivanje hrvatske, mađarske i slovenske škole u Beču.

Za projekt „Centar austrijskih narodnosti“ Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću, Republika Austrija u 2024. godini izdvojit će se 100.000,00 eura.

Dvojezična rumunjsko-hrvatska gimnazija u Karaševu jedina je školska ustanova u Rumunjskoj u kojoj se hrvatski jezik, kao bitan čimbenik identiteta Hrvata u Rumunjskoj, uči i njeguje u svim razredima osnovne i srednje škole. Učenici Gimnazije postigli su kroz vrijeme zapažene rezultate na županijskim školskim natječajima i na državnoj fazi Olimpijade hrvatskog jezika i književnosti. Brojni apsolventi upisali su visoke studije, a broj intelektualaca izniklih iz karaševske škole danas je itekako zapažen. Nastavnici su većim dijelom porijeklom iz karaševske zajednice, Hrvati po nacionalnosti, odnosno dvojezične osobe koje dobro poznaju kulturno i jezično porijeklo učenika. Gimnazija ne zadovoljava današnje norme i uvjete za unapređenje odgojno-obrazovnog procesa. Popravci i modernizacija zgrade i učionica prijeko su potrebni. Specifični cilj projekta je povećanje sudjelovanja školske populacije u obrazovnom procesu zbog poboljšanja uvjeta u kojima se odvija odgojno-obrazovni proces.

Izravni korisnici potencijalne modernizacije školske jedinice u Karaševu bili bi ne samo učenici iz Karaševa, nego i učenici hrvatske nacionalnosti iz svih sela karaševske zajednice.

Za projekt „Obnova i modernizacija školske zgrade dvojezične Rumunjsko-Hrvatske gimnazije u Karaševu“ Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj u 2024. godini izdvojit će se 61.000,00 eura.

Posebni interes Republike Hrvatske jest skrb i potpora Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao jednakopravnom, suverenom i konstitutivnom narodu u Bosni i Hercegovini, a što se, između ostalog, ostvaruje pružanjem financijske potpore i ulaganjem u obrazovne, znanstvene, kulturne, zdravstvene, poljoprivredne te projekte iz ostalih područja (infrastruktura, programi socijalne potpore i sl.). Na taj način stvaraju se uvjeti za njihov povratak te održivi ostanak i razvoj.

Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić” Gojevići – Fojnica je jedina škola u općini Fojnica koja nastavni plan i program izvodi na hrvatskom jeziku. Nema vlastitu zgradu u Fojnici nego koristi zgradu koja je u vlasništvu dvije bošnjačke škole (osnova i srednja škola). U zgradi ne postoje kvalitetni uvjeti koji bi odgovorili zahtjevu suvremenog današnjeg vremena. Nastavne i izvannastavne te dopunske aktivnosti izvode se u otežanim uvjetima. Sportsku dvoranu koriste učenici sve tri škole tako da se događa da se nastava Tjelesne i zdravstvene kulture izvodi u učionicama. Ista je situacija i s nastavom Informatike, stranih jezika, smještaja stručnih suradnika. Također u Fojnici ne postoji vrtić, kao ni produženi boravak s odgojno-obrazovnim radom na hrvatskome jeziku. Stoga je dosta roditelja primorano slati djecu u vrtić, školu, produženi boravak u susjednu općinu u Kiseljak. Dobra vijest je da je u zadnje vrijeme zabilježen porast broja upisanih učenika u prve razrede.

Izgradnja dječjeg vrtića, škole i školske dvorane od presudnog je značaja za očuvanje jezika, kulture, identiteta i ostanka Hrvata u Fojnici. Navedeni objekt bio bi na raspolaganju svim dobnim skupinama djece i mladih te bi se koristio i za razne javne, kulturne i sportske djelatnosti lokalne zajednice (posebno značajno za sportske klubove u Fojnici s hrvatskim predznakom koji također nemaju uvjete za rad, za organizaciju natjecanja i okupljanje reprezentacija).

Za projekt „Temelj za ostanak Hrvata u Fojnici i Bosni i Hercegovini – izgradnja osnovne škole s predškolskom ustanovom i sportskom dvoranom u Fojnici“, Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“, Gojevići – Fojnica u 2024. godini izdvojit će se 500.000,00 eura.

Hrvatska bolnica „Dr. fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj je slijednica Ratne bolnice HVO-a, kasnije Franjevačke bolnice „Dr. fra Mato Nikolić”, smještene od prvoga dana u pastoralnom dijelu župne crkve Svetog Duha. Bolnica je osnovana 19. listopada 1992. godine. Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman došao je u Novu Bilu, Vitez i Busovaču 14. lipnja 1994. godine. Tom je prilikom, vidjevši stanje i uvjete rada i smještaja bolesnika u crkvi-bolnici obećao da će Hrvatska izgraditi novu, suvremenu bolnicu što je i učinjeno. Lijepa i suvremena bolnica je sagrađena i u nju su, bolesnici i osoblje uselili 28. studenog 1999. godine. Izgradnja bolnice vratila je nadu i optimizam Hrvatima Središnje Bosne te je bila jasna poruka da nisu niti će biti ostavljeni. Danas bolnica nesumnjivo predstavlja jednu od najznačajnijih zdravstvenih ustanova u Središnjoj Bosni i pruža usluge žiteljima iz svih 12 općina Županije, a zahvaljujući razvoju određenih medicinskih disciplina, usluge se pružaju i pacijentima iz ostatka BiH.

Objekt bolnice se sastoji od šest blokova/lamela. S obzirom na broj usluga i kontinuirano širenje asortimana usluga koje se nude pacijentima, kapacitet od šest lamela se pokazao nedostatnim. U sedmoj lameli se planiraju smjestiti Odjel kirurgije s 38 postelja jer je postojeći broj od 30 postelja nedovoljan, Kabinet za fizikalnu medicinu – trenutno se nalazi u podrumskom dijelu bolnice te bolnička ljekara. U osmoj lameli smjestit će se edukativni centar – amfiteatar, učionica, knjižnica i informatički centar. To je preduvjet kontinuirane izobrazbe i profesionalnog usavršavanja osoblja te jačanja suradnje s obrazovnim i znanstvenim ustanovama iz cijele BiH i susjednih država.

Iz svega navedenog, dogradnjom dva bloka/lamele bolnice povećati će se smještajni kapaciteti, uvesti nove i povećati broj postojećih zdravstvenih usluga koje se pružaju pacijentima te kreirati bolji uvjeti za boravak, liječenje i rad, a time i ostanak Hrvata u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Za projekt „Dogradnja i opremanje Hrvatske bolnice „Dr. fra Mato Nikolić“- dvije lamele“ Hrvatske bolnice „Dr. fra Mato Nikolić“ Nova Bila, Travnik u 2024. godini izdvojit će se 500.000,00 eura.

Povijest znamenite, današnje Gimnazije fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu duboko je vezana uz franjevce koji su je osnovali 1889./1900. godine. Odluka o osnivanju širokobriješke gimnazije predstavljala je veliki poticaj, ne samo za obrazovni, nego i za gospodarski i kulturni razvoj, do tada, zapuštene Hercegovine. Kao školska ustanova s pravom javnosti registrirana je 1918. godine. Temelji nove zgrade gimnazije postavljeni su u listopadu 1924. godine, a izgradnja je dovršena u školskoj 1931./32. godini. Već sredinom tridesetih godina proglašena je najboljom školom takve vrste u staroj Jugoslaviji. Od 20 profesora, u školskoj 1938./39. godini, njih 15 je imalo titulu doktora znanosti. Godine 1945. partizani su zapalili gimnazijsku zgradu, a preostale knjige, zajedno sa župnim maticama, uništili 1947. godine, čime su nestali svi gimnazijski kabineti i zbirke te knjižnica s oko 70.000 svezaka. Gimnazija se za javnost ponovno otvara 1955. godine dok se 1979. godine, zbog zakonskih propisa, pretvara u srednju školu s „usmjerenim obrazovanjem“. Gimnazijski sustav ponovno se uvodi 1990. godine, a prvi učenici u širokobriješkoj gimnaziji upisani su u školskoj godini 1991./92. godini.

Nažalost, 22. siječnja 2024. godine, u zgradi gimnazije izbio je požar (izgorio krov i potkrovlje zgrade), a nakon toga, uslijed vremenskih nepogoda i velike kiše, poplavljeni su prostori zgrade. Grad je donio Odluku o proglašenju stanja nesreće te je zbog velikih oštećenja i devastiranja prostorija prestalo redovito održavanje nastave u toj zgradi. Učenici i nastavno osoblje premještano je u prostore Prve i Druge osnovne škole u Širokom Brijegu.

Iz svega navedenoga, te zbog osiguravanja optimalnih uvjeta za izvođenje nastave te zbog svog simboličkog i povijesnog značaja za Hrvate Hercegovine i Bosne i Hercegovine, potrebna je kompletna obnova zgrade.

Za projekt „Obnova Gimnazije fra Dominika Mandića Široki Brijeg“ Grad Široki Brijeg u 2024. godini izdvojit će se 500.000,00 eura.

Posebni interes Republike Hrvatske jest podupiranje specifičnih potreba i konkretnih aktivnosti hrvatskih iseljeničkih zajednica u svim područjima bitnim za očuvanje i njegovanje hrvatskog jezika i identiteta, razvijanje suradnje te zaštite prava i interesa. Isto je moguće ostvariti pružanjem financijske potpore projektima hrvatskih iseljeničkih zajednica.

Hrvatski etnički institut, čije je sjedište u Chicagu i koji će 2025. godine obilježiti pola stoljeća svoga djelovanja, utemeljili su Hrvatski franjevci. Danas se bavi izdavačkom djelatnošću. Medijski, Hrvatski etnički institut trenutačno u svom vlasništvu ima najčitaniji portal namijenjen hrvatskoj dijaspori – dijaspora.hr i jedini tiskani magazin Hrvata u Americi i Kanadi – Hrvatski franjevački vjesnik. Kako Hrvatski etnički institut od 1975. godine čuva brojne vrijedne predmete, zapise, slike, memoriju i tragove koji su pratili Hrvate u njihovoj potrazi za boljim životom. Važan projekt je gradivo Hrvatskog etničkog instituta. U protekle četiri godine digitalizirano je preko 100 tisuća dokumenata vezanih uz hrvatsku priču u Americi i Kanadi. Institut čuva blizu 800 tisuća takvih i sličnih jedinstvenih dokumenata, što znači da su odradili tek manji dio posla. Dosad su digitalizirali sljedeće fondove: Hrvatska franjevačka kustodija, Hrvatski franjevci u Americi i Kanadi, Hrvatska žena, HIŠAK i Croatian American Association. U sljedećem koraku, tijekom 2024. godine, planira se digitalizirati ukupno 38,943 dokumenta. Ujedno se predviđa obnova prostorija Instituta kako bi građa bila smještena na primjeren način.

Za projekt „Digitalizacija dokumenata i obnova prostora“ Hrvatskog etničkog instituta, Chicago u 2024. godini izdvojit će se 150.000,00 eura.

Svi predloženi projekti ispunjavaju kriterije propisane točkom V. Odluke o osnivanju Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske, tj. unapređuju položaj i kvalitetu života Hrvata izvan Republike Hrvatske, doprinose očuvanju i njegovanju nacionalnog identiteta, hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te utječu na jačanje povezanosti Hrvata izvan Republike Hrvatske s Republikom Hrvatskom.

Imajući u vidu skrb Republike Hrvatske i značaj potpore projektima Hrvata izvan Republike Hrvatske, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske predlaže donošenje odluke o proglašenju projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

artinfo.ba