Ubojstvo fojničkih fratara pucanj je u Bosnu koji nikad do kraja nije rasvjetljen
U ponedjeljak 13. studenog navršavaju se tri desetljeća od ubojstva fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića, tadašnjeg gvardijana i vikara Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici. Tim povodom na godišnjicu ubojstva u samostanskoj crkvi misu zadušnicu za ubijene fratre, poginule hrvatske branitelje i ubijene civile, ukupno 102 žrtve hrvatske rata u Fojnici, predvodit će mons. Tomo Vukšić, nadbiskup vrhbosanski. Potvrdio nam je to fra Mario Katušić, fojnički gvardijan. Uoči 30. godišnjice ubojstva, u subotu 11. studenog s početkom u 18 sati , u organizaciji fojničke podružnice HKD „Napredak“ i Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici će biti upriličen i koncert ozbiljne glazbe. Pokrovitelji događaja su Općina Fojnica i Federalno ministarstvo kulture i sporta.
Pored odavanja počasti ubijenim franjevcima, 30. godišnjica ovog okrutnog ratnog zločina prilika je i prisjetiti se okolnosti koje su prethodile pucnjima u fratre te činjenice da ovaj zločin nikad nije do kraja rasvjetljen. Podsjećamo, fra Nikicu Miličevića i fra Leona Migića je u fojničkom samostanu 13. studenog 1993. godine hladnokrvno i bez ikakvog povoda, kako svjedoče subraća ubijenih na pravdi Boga, ubio je Miralem Čengić, pripadnik pripadnik 302. Motorizirane brigade Armije R BiH iz Visokog. Čengića i njegove pomagaće Nedima Zerdu, Samina Mušinbegovića i Vahida Begića, pripadnike iste postrojbe Armije R BiH, osudio je tadašnji Vrhovni vojni sud u Sarajevu, Čengića na 12 godina zatvora, a Zerdu, Mušinbegovića i Begića na po šest mjeseci zatvora.
Izrečenu kaznu ubojica fojničkih fratara Miralem Čengić odležao je tek manjim dijelom jer više je puta pomilovan od strane najviših političkih predstavnika bošnjačkog naroda, od Ejupa Ganića do Alije Izetbegovića. Zapovjednik postrojbe čiji su pripadnici bili ubojica i njegovi pomagači, 302. Motorozirane brigade iz Visokog bojnik Hasib Mušinbegović prije 13 godina, na 17. godišnjicu ubojstva dolazi u Fojnicu izraziti žaljenje zbog zločina te na upite novinara je li zapovjedio ubojstvo fojničkih fratara kaže kako su ubojice tog dana bile izuzete od njegova zapovjedanja.
Tragom te izjave tadašnji gvardijan u Fojnici fra Nikica Vujica traži obnovu postupka i utvrđivanje tko je naredio ubojstvo gvardijana i vikara. Još prošle godine iz Tužiteljstva BiH upravi fojničkog samostana stigla je obavijest da se postupak obustavlja zbog nedostatka dokaza. Jedan je to u nizu primjera koji potvrđuju da je pravda i za hrvatske žrtve Fojnice bila i ostala slijepa.
Sljepilo u slučaju ubojstva fojničkih fratara koje su čak i bošnjački mediji nazvali „pucnjem u Bosni“ ima dodatnu težinu jer svaka bi država predvođena onima koji se u nju zaklinju, najprije trebala istražiti tko je to pucnjima u fratre pokušao ubito ono što BiH jeste, zemlja različitosti.
Ubojstvo gvardijana i vikara u Fojnici po mnogima bilo je čin mržnje ali i osvete zbog vojne akcije koja se dogodila dan ranije, Bitke za Bašino Brdo na planini Jasikovica i zauzimanja ove za obranu Lepeničke doline strateški važne kote od strane postrojbi HVO-a.
Akcijom na Bašinom Brdu 12. studenog 1993. godine postrojbe HVO-a Armiji R BiH nanose težak poraz. Uspijevaju pri tom osloboditi većinski hrvatska sela Gojeviće i Bakoviće, a snage HVO-a dolaze na sami ulaz u Fojnicu.
artinfo.ba
