× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Među optuženima i Čengić

11_4162308.jpg

Tužiteljstvo BiH podiglo je ovih dana optužnicu protiv šest osoba bošnjačke nacionalnosti za ratne zločine nad nekoliko desetina Srba u Visokom..

Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine podigao je optužnicu protiv: Zijada Kadrića, rođenog 1951. godine u Čajniču, Hajrudina Halilovića, rođenog 1959. godine u Prijepolju, ranije osuđivanog, Miralema Čengića, rođenog 1960. godine u Pljevljima, također ranije osuđivanog, Samira Selimovića, rođenog 1969. godine u Kaknju te Amira Murtića, rođenog 1971. godine u Visokom.

Murtić za razliku od preostale petorice optuženih, pored državljanstva BiH ima i državljanstvo Kraljevine Švedske. Optuženi se terete da su za vrijeme rata i oružanog sukoba, u razdoblju od svibnja pa do kraja 1992. godine, u zatočeničkom objektu-logoru koji se nalazio u vojarni “Ahmet Fetahagić”, kao pripadnici Općinskog stožera TO Visoko, OS Armije RBiH generalštaba, SJB i vojne policije Armije RBiH u Visokom, postupali protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata, te sustavno i kontinuirano vršili mučenja, nečovječna postupanja, pljačkanje, tjelesno i psihičko zlostavljanje žrtava, civila srpske nacionalnosti s područja Visokog, među kojima i žena, djece i malodobnih, kao i osoba starije životne dobi.

Prema navodima optužnice, u zatočenju i zlostavljanju u navedenom logoru, u razdoblju od oko osam mjeseci bilo je više stotina civila s područja Visokog i okolice, koji su držani bez dovoljno hrane, osnovnih higijenskih uvjeta, u pretrpanim prostorijama, gdje su bili podvrgnuti svakodnevnim zlostavljanjima, premlaćivanjima, mučenju, nečovječnom postupanju, različitim oblicima psihičkog i fizičkog zlostavljanja, te naročito ponižavajućim postupcima prema zatočenicima ženskog spola i malodobnim osobama, a prvooptuženi, umjesto da postupi sukladno svojim dužnostima i spriječi mučenje i nečovječno postupanje kojeg je bio svjestan i znao za njih te zaštiti zatočene civile, nije poduzeo mjere zaštite, čime je omogućio drugim optuženima, kao i ostalim NN osobama, kontinuirano i sustavno zlostavljanje žrtava.

Radnje koje se osumnjičenim osobama stavljaju na teret opisane su u 109 točaka i podtočaka optužnice koju će Tužiteljstvo dokazivati pozivanjem 90 svjedoka i stručnih vještaka te ulaganjem većeg broja dokaznih materijala, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH, a optužnica protiv šest pripadnika Armije RBiH proslijeđena je na potvrđivanje Sudu BiH.

Među šestoricom optuženih za zločine nad srpskim zatočenicima u Visokom je i Miralem Čengić, ubojica fojničkih fratara, fra Nikice Miličevića, gvardijana i fra Leona Migića, vikara. Čengić je s još trojicom pripadnika 307. motorizirane brigade Armije RBiH iz Visokog Nerminom Zerdom, Saminom Mušinbegović i Vahidom Begićem došao u Fojnicu te 13. studenog 1993. godine te je pucnjiima iz neposredne blizine pred Samostanom ubio dvojicu fratara.

Pred tadašnjim Vrhovnim vojnim sudom u Sarajevu pravomoćno je osuđen na 12 godina zatvora, dok su njegovi pomagaći osuđeni na po šest mjeseci. Čengić je međutim odležao tek manji dio izrečene mu kazne jer pomilovan je čak u četiri navrata. Tri puta ga je pomilovao Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, a potom i Ejup Ganić, dok je obnašao dužnost predsjednika Federacije BiH. U slučaju obojstva fojničkih fratara nikad nisu procesuirani nalogodavci ovog zločina iako je zapovjednik postrojbe čiji je pripadnik bio ubojica Miralem Čengić, umirovljeni časnik Armije RBiH Hasib Mušinbegović 17 godina nakon zločina uz ispriku izjavio da su ubojice, uključujući i Čengića tog kobnog 13. studenog ratne '93. bili izuzeti od njegova zapovijedanja prema odluci nadređenih. Do obnove postupka koji bi doveo do nalogodavaca međutim nikad nije došlo te je i dalje nepoznato tko je ako nije Mušinbegović naredio Čengiću i njegovim suborcima da likvidiraju fojničke fratre.

Miralem Čengić kojeg se ovog puta tereti za zločine nad srpskim zarobljenicima bude li optužnica potvrđena u znatno je nepovoljnijem položaju jer na pomilovanja kakva je dobio nakon ubojstva fratara ne može računati. Alija Izetbegović čiju je naklonost uživao preminuo je, a Ejup Ganić i sam se bori s optužnicom za zločine nad Srbima u slučaju Dobrovoljačka. Ostaje pitanje hoće li Čengić ovog puta suoočen s novim procesom za ratne zločine i bez političkih zaštitnika odati i tko mu je naredio da ubije dvojicu fratara u Fojnici odnosno je li nalogodavac u oba slučaja, iživljavanja nad srpskim zarobljenicima i ubojstva fojničkih fratara isti.

Obitelji srpskih žrtava iz Visokog smatraju da je optužnicom trebao biti obuhvaćen i Kadir Jusić, zapovjednik pripadnika Armije R BiH koji su počinili zločine nad zarobljenim Srbima.

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sarajevski kiseljak - novi 28.6.
  • Među optuženima i Čengić

11_4162308.jpg

Tužiteljstvo BiH podiglo je ovih dana optužnicu protiv šest osoba bošnjačke nacionalnosti za ratne zločine nad nekoliko desetina Srba u Visokom..

Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine podigao je optužnicu protiv: Zijada Kadrića, rođenog 1951. godine u Čajniču, Hajrudina Halilovića, rođenog 1959. godine u Prijepolju, ranije osuđivanog, Miralema Čengića, rođenog 1960. godine u Pljevljima, također ranije osuđivanog, Samira Selimovića, rođenog 1969. godine u Kaknju te Amira Murtića, rođenog 1971. godine u Visokom.

Murtić za razliku od preostale petorice optuženih, pored državljanstva BiH ima i državljanstvo Kraljevine Švedske. Optuženi se terete da su za vrijeme rata i oružanog sukoba, u razdoblju od svibnja pa do kraja 1992. godine, u zatočeničkom objektu-logoru koji se nalazio u vojarni “Ahmet Fetahagić”, kao pripadnici Općinskog stožera TO Visoko, OS Armije RBiH generalštaba, SJB i vojne policije Armije RBiH u Visokom, postupali protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata, te sustavno i kontinuirano vršili mučenja, nečovječna postupanja, pljačkanje, tjelesno i psihičko zlostavljanje žrtava, civila srpske nacionalnosti s područja Visokog, među kojima i žena, djece i malodobnih, kao i osoba starije životne dobi.

Prema navodima optužnice, u zatočenju i zlostavljanju u navedenom logoru, u razdoblju od oko osam mjeseci bilo je više stotina civila s područja Visokog i okolice, koji su držani bez dovoljno hrane, osnovnih higijenskih uvjeta, u pretrpanim prostorijama, gdje su bili podvrgnuti svakodnevnim zlostavljanjima, premlaćivanjima, mučenju, nečovječnom postupanju, različitim oblicima psihičkog i fizičkog zlostavljanja, te naročito ponižavajućim postupcima prema zatočenicima ženskog spola i malodobnim osobama, a prvooptuženi, umjesto da postupi sukladno svojim dužnostima i spriječi mučenje i nečovječno postupanje kojeg je bio svjestan i znao za njih te zaštiti zatočene civile, nije poduzeo mjere zaštite, čime je omogućio drugim optuženima, kao i ostalim NN osobama, kontinuirano i sustavno zlostavljanje žrtava.

Radnje koje se osumnjičenim osobama stavljaju na teret opisane su u 109 točaka i podtočaka optužnice koju će Tužiteljstvo dokazivati pozivanjem 90 svjedoka i stručnih vještaka te ulaganjem većeg broja dokaznih materijala, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH, a optužnica protiv šest pripadnika Armije RBiH proslijeđena je na potvrđivanje Sudu BiH.

Među šestoricom optuženih za zločine nad srpskim zatočenicima u Visokom je i Miralem Čengić, ubojica fojničkih fratara, fra Nikice Miličevića, gvardijana i fra Leona Migića, vikara. Čengić je s još trojicom pripadnika 307. motorizirane brigade Armije RBiH iz Visokog Nerminom Zerdom, Saminom Mušinbegović i Vahidom Begićem došao u Fojnicu te 13. studenog 1993. godine te je pucnjiima iz neposredne blizine pred Samostanom ubio dvojicu fratara.

Pred tadašnjim Vrhovnim vojnim sudom u Sarajevu pravomoćno je osuđen na 12 godina zatvora, dok su njegovi pomagaći osuđeni na po šest mjeseci. Čengić je međutim odležao tek manji dio izrečene mu kazne jer pomilovan je čak u četiri navrata. Tri puta ga je pomilovao Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, a potom i Ejup Ganić, dok je obnašao dužnost predsjednika Federacije BiH. U slučaju obojstva fojničkih fratara nikad nisu procesuirani nalogodavci ovog zločina iako je zapovjednik postrojbe čiji je pripadnik bio ubojica Miralem Čengić, umirovljeni časnik Armije RBiH Hasib Mušinbegović 17 godina nakon zločina uz ispriku izjavio da su ubojice, uključujući i Čengića tog kobnog 13. studenog ratne '93. bili izuzeti od njegova zapovijedanja prema odluci nadređenih. Do obnove postupka koji bi doveo do nalogodavaca međutim nikad nije došlo te je i dalje nepoznato tko je ako nije Mušinbegović naredio Čengiću i njegovim suborcima da likvidiraju fojničke fratre.

Miralem Čengić kojeg se ovog puta tereti za zločine nad srpskim zarobljenicima bude li optužnica potvrđena u znatno je nepovoljnijem položaju jer na pomilovanja kakva je dobio nakon ubojstva fratara ne može računati. Alija Izetbegović čiju je naklonost uživao preminuo je, a Ejup Ganić i sam se bori s optužnicom za zločine nad Srbima u slučaju Dobrovoljačka. Ostaje pitanje hoće li Čengić ovog puta suoočen s novim procesom za ratne zločine i bez političkih zaštitnika odati i tko mu je naredio da ubije dvojicu fratara u Fojnici odnosno je li nalogodavac u oba slučaja, iživljavanja nad srpskim zarobljenicima i ubojstva fojničkih fratara isti.

Obitelji srpskih žrtava iz Visokog smatraju da je optužnicom trebao biti obuhvaćen i Kadir Jusić, zapovjednik pripadnika Armije R BiH koji su počinili zločine nad zarobljenim Srbima.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.