× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Milijuni žrtava

 holokaust-bodljikava.jpg

Generalna skupština UN-a usvojila 2005 godine rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. 

Za datum obilježavanja, odnosno sjećanje na milijune žrtava stradalih u holokaustu tijekom Drugog svjetskog rata  izabran je 27. siječanj, dan kada su jedinice Sovjetske armije 1945 godine oslobodile najveći nacistički koncentracijski logor - Auschwitz. Tom prilikom oslobođeno je 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti.  

Međunarodni dan sjećanja na holokaust se posebno obilježava u europskim zemljama u kojim je tijekom Drugog svjetskog rata život izgubilo 53 milijuna ljudi, među kojima gotovo 31 milijun civila.

Prema podacima iz raznih izvora, ukupan broj Jevreja, žrtava nacističkog progona, kreće se od najmanje 4.194.000 do 5.820.960, dok se sa svim drugim narodima, procjenjuje da je u holokaustu nestalo od devet do jedanaest milijuna ljudi.

Holokaust je bio genocid bez presedana, bio je to sveobuhvatan i sustavan čin koji je  provela nacistička Njemačka zajedno sa svojim suradnicima, s ciljem da uništi čitav jevrejski narod, a njegovu kulturu i tradiciju izbriše s lica Zemlje.

Osnovni motiv za holokaust bila je antisemitska rasistička ideologija nacista. Jevreji nisu bili jedina žrtva nacističke Njemačke, ali bili su jedini narod ili grupa ljudi koju su željeli potpuno istrijebiti - to je ono što je jedinstveno za šoa (holokaust).

Između 1933. i 1941. nacistička Njemačka vodila je politiku koja je Jevrejima otela sva njihova prava i imovinu. Potom je slijedilo njihovo obilježavanje te organizirano koncentriranje jevrejske populacije. Ta politika imala je široku podršku u Njemačkoj i velikom dijelu okupirane Europe.

Godine 1941., nakon invazije na Sovjetski Savez, nacisti i njihovi suradnici pokrenuli su plan istrebljenja svih Jevreja. Krajem 1941. politika se razvila u sveobuhvatnu, sustavnu operaciju smrti koju su nacisti nazvali "Konačno rješenje jevrejskog pitanja".

Do kraja rata 1945. godine, oko šest milijuna Jevreja je ubijeno. Borba s gubitkom i moralnim kolapsom koji se dogodio tijekom holokausta trajni je izazov i obveza za čovječanstvo širom svijeta.

Među najzloglasnijim logorima smrti na tlu nekadašnje Jugoslavije bili su "Jasenovac" (na tlu današnje Hrvatske) i Sajmište kraj Beograda. 

Obilježavanjem ovog međunarodnog dana prilika je da se uz odavanje počasti milijunima nedužnih žrtvava, jačaju snage protiv rasističke mržnje koja je dovela do holokausta, a što se upravo postiže konstantnim isticanjem važnosti sjećanja na preživjele, žrtve, spasitelje i osloboditelje. 

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Milijuni žrtava

 holokaust-bodljikava.jpg

Generalna skupština UN-a usvojila 2005 godine rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. 

Za datum obilježavanja, odnosno sjećanje na milijune žrtava stradalih u holokaustu tijekom Drugog svjetskog rata  izabran je 27. siječanj, dan kada su jedinice Sovjetske armije 1945 godine oslobodile najveći nacistički koncentracijski logor - Auschwitz. Tom prilikom oslobođeno je 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti.  

Međunarodni dan sjećanja na holokaust se posebno obilježava u europskim zemljama u kojim je tijekom Drugog svjetskog rata život izgubilo 53 milijuna ljudi, među kojima gotovo 31 milijun civila.

Prema podacima iz raznih izvora, ukupan broj Jevreja, žrtava nacističkog progona, kreće se od najmanje 4.194.000 do 5.820.960, dok se sa svim drugim narodima, procjenjuje da je u holokaustu nestalo od devet do jedanaest milijuna ljudi.

Holokaust je bio genocid bez presedana, bio je to sveobuhvatan i sustavan čin koji je  provela nacistička Njemačka zajedno sa svojim suradnicima, s ciljem da uništi čitav jevrejski narod, a njegovu kulturu i tradiciju izbriše s lica Zemlje.

Osnovni motiv za holokaust bila je antisemitska rasistička ideologija nacista. Jevreji nisu bili jedina žrtva nacističke Njemačke, ali bili su jedini narod ili grupa ljudi koju su željeli potpuno istrijebiti - to je ono što je jedinstveno za šoa (holokaust).

Između 1933. i 1941. nacistička Njemačka vodila je politiku koja je Jevrejima otela sva njihova prava i imovinu. Potom je slijedilo njihovo obilježavanje te organizirano koncentriranje jevrejske populacije. Ta politika imala je široku podršku u Njemačkoj i velikom dijelu okupirane Europe.

Godine 1941., nakon invazije na Sovjetski Savez, nacisti i njihovi suradnici pokrenuli su plan istrebljenja svih Jevreja. Krajem 1941. politika se razvila u sveobuhvatnu, sustavnu operaciju smrti koju su nacisti nazvali "Konačno rješenje jevrejskog pitanja".

Do kraja rata 1945. godine, oko šest milijuna Jevreja je ubijeno. Borba s gubitkom i moralnim kolapsom koji se dogodio tijekom holokausta trajni je izazov i obveza za čovječanstvo širom svijeta.

Među najzloglasnijim logorima smrti na tlu nekadašnje Jugoslavije bili su "Jasenovac" (na tlu današnje Hrvatske) i Sajmište kraj Beograda. 

Obilježavanjem ovog međunarodnog dana prilika je da se uz odavanje počasti milijunima nedužnih žrtvava, jačaju snage protiv rasističke mržnje koja je dovela do holokausta, a što se upravo postiže konstantnim isticanjem važnosti sjećanja na preživjele, žrtve, spasitelje i osloboditelje. 

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.