Prošla godina za mnoge je bila teška godina. Ekonomija se još uvijek oporavljala od pandemije, Rusija je povela rat protiv Ukrajine, a europski kontinent se suočio s visokom stopom inflacije. Uprkos stabilnim stopama nezaposlenosti u Europskoj uniji, situacija za mlade Europljane ne izgleda sjajno, navodi se u zajedničkom tekstu agencija AFP, ANSA, BTA, dpa, EFE, FENA i STA.

Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti u eurozoni ostala je stabilna na 6,5 posto radne snage nakon što je u listopadu dosegla najniži nivo ikada. Na godišnjem nivou stopa nezaposlenosti smanjena je za 0,6 posto, zahvaljujući oporavku ekonomije nakon Covida.

Taj statistički pokazatelj dosegao je najniži nivo otkako je Europski ured za statistiku objavljuje te podatke od travnja 1998. godine. Podaci Eurostata temelje se na definiciji nezaposlenosti Međunarodne organizacije rada (ILO). Nezaposlene osobe definirane su kao osobe koje su aktivno tražile posao u prethodne četiri sedmice i spremne su za početak rada u naredne dvije.

Za cijelu Europsku uniju stopa nezaposlenosti iznosila je šest posto, koja je također stabilna i na rekordno je niskom nivou. Dok oštar pad rasta, uzrokovan ratom u Ukrajini i visoka inflacija zamagljuju izglede za naredne mjesece, to još nije imalo utjecaja na brojke o zaposlenosti.

Međutim, mladi su i dalje posebno pogođeni. Stopa nezaposlenosti za mlađe od 25 godina dosegla je 15,1 posto u studenom prošle godine i u EU-u i u eurozoni, što je 0,1 posto više u odnosu na listopad.

Najveća nezaposlenost mladih u EU je u Španjolksoj

Taj je trend posebno vidljiv u Španjolskoj. Tržište rada u zemlji završilo je 2022. godinu s najnižom stopom nezaposlenosti od 2007. godine, nezaposleno je 2,83 milijuna ljudi. Godine 2022. na snagu je stupila reforma rada koja je ograničila privremene ugovore o radu i dovela do povećanja od više od 4,9 milijuna stalnih ugovora u poređenju s 2021. godinom.

Ipak, najupečatljiviji aspekt španjolskog tržišta rada je brojka nezaposlenosti mladih, koja je prema posljednjim podacima koje je objavio statistički ured EU-a, Eurostat, u studenom iznosila 32,3 posto, što je čini najvišom stopom u Europskoj uniji.

Odljev mozgova u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini, nezaposlenost mladih jedan je od gorućih problema. Nezaposlenost je dosegla vrhunac od gotovo 40 posto. Istraživanja su pokazala da je nemogućnost pronalaska posla glavni razlog masovnog odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine.

Prema magazinu The Economist, BiH je na vrhu ljestvice s najvećim odljevom mozgova, a zabrinjava i podatak da je čak 51,3 posto mladih koji još uvijek žive u zemlji zainteresirano za odlazak iz BiH.

Brojni su razlozi za to. Jedan od njih leži u činjenici da je zemlja prošla kroz ne tako uspješan proces ekonomske tranzicije. Drugi problem je neadekvatan obrazovni sustav koji nije moderniziran, kao i niska primanja. Podaci također pokazuju da su najčešći razlozi odlaska nestabilna politička situacija u zemlji i uvjerenje u veće šanse drugdje.

Teški životni uvjeti unatoč radu za europsku mladež

No, čak i u zemljama u kojima je nezaposlenost mladih u padu, životni uvjeti za mlade mogu biti teški. U Sloveniji se u prosincu broj nezaposlenih smanjio za gotovo petinu na godišnjem nivou. Zavodu za zapošljavanje prijavljena je ukupno 53.181 nezaposlena osoba. U taj broj uključeni su i mladi (od 19 do 25 godina), kojih je oko 20 posto, što je pad od 18,7 posto na godišnjem nivou.

Zavodi za zapošljavanje procjenjuju da Slovenija ima rekordno nisku stopu nezaposlenosti mlađih od 29 godina. Prije samo nekoliko godina bilo je nezaposleno više od 40.000 mladih.

No, u agenciji napominju da mladi često izlaze na tržište rada bez odgovarajućih vještina i za to krive obrazovni sustav. Sindikat mladih Mladi Plus upozorava na prikrivenu nezaposlenost mladih koji nisu u evidenciji, ali često imaju nesigurne poslove.

U Bugarskoj je nezaposlenost mladih značajno pala s 18 posto u rujnu 2021. godine. Prema podacima Eurostata, stopa je u studenom 2022. godine iznosila 10,9 posto, nešto više od četiri posto ispod prosjeka Europske unije.

Međutim, udio mladih Bugara koji rade u sivoj zoni dvostruko je veći nego u generaciji njihovih roditelja, prema nacionalnom istraživanju o toleranciji Bugara na ekonomske prakse, koje je 2022. godine proveo Institut za filozofiju i sociologiju (IPS) u saradnji s Bugarskom akademijom nauka.

Siromaštvo usprkos zaposlenju

Italija se suočava s nejednakošću u različitim vrstama plaća. Širenje nestandardnih oblika rada pridonijelo je pogoršanju ukupne kvalitete zaposlenosti, što za posljedicu ima niži nivo prosječnih plaća. Kombinacija niskih plaća po satu i kratkoročnih ugovora o radu rezultira velikim smanjenim godišnjih nivoa plata.

Prema godišnjem izvještaju Talijanskog nacionalnog instituta za statistiku za 2022. godinu oko četiri milijuna zaposlenih u privatnom sektoru (isključujući poljoprivredne i kućanske poslove) ima niske plaće.

To znači da imaju bruto godišnji prihod manji od 12.000 eura. Oko 1,3 milijuna zaposlenika prima manje od 8,41 eura po satu. Uglavnom su to mladi do 34 godine, žene i stranci, niskoobrazovani, s prebivalištem na jugu i zaposleni u uslužnom sektoru.

Njemačka se suočava s nedostatkom kvalificiranih radnika

Nakon godine obilježene pandemijom, ratom, inflacijom i energetskom krizom, stopa nezaposlenosti u Njemačkoj ostala je općenito stabilna, unatoč sezonskom porastu u prosincu, rekao je dužnosnik. U novembru je Njemačka imala najnižu stopu nezaposlenosti mladih u EU od 5,8 posto, podaci su Eurostata. Zemlja svoje najveće izazove za 2023. godine vidi u nedostatku kvalificiranih radnika.

Šefica Savezne agencije za zapošljavanje Andrea Nahles predvidjela je daljnju neizvjesnost za 2023. godinu, ističući manjak kvalificiranih radnika. Rekla je da će jedan od ciljeva za nadolazeću godinu biti poboljšati njemački dualni sustav obuke, nakon što je došlo do zatišja zbog Covid-19.

U Njemačkoj strukovno osposobljavanje u dualnom sistemu znači da pripravnici dijele svoje vrijeme između obrazovanja u strukovnoj školi i osposobljavanja u preduzeću. Nahles je također rekla da će daljnje ključne mjere za ublažavanje nedostatka kvalificiranih stručnjaka biti privlačenje kvalificiranih imigranata te daljnje usavršavanje zaposlenika i nezaposlenih.

Sadržaj teksta se temelji na vijestima novinskih agencija koje su dio Europske Redakcije (European Newsroom - ENR) zajedničkog projekta 18 europskih novinskih agencija, među kojima je i Federalna novinska agencija (FENA) kao jedina agencija iz Bosne i Hercegovine.