Prema podacima Agencije za statistiku, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini porasle su u svibnju za 14,4 posto u odnosu na svibanj prošle godine, što pokazuje da je inflacija dostigla najvišu razinu u povijesti. Naša država je već duboko zagazila u inflaciju, a nakon nje obično dolazi recesija.
O ovoj temi je akta.ba razgovarala s profesorom financija Sanelom Halilbegovićem. "Velike svjetske ekonomije poput Amerike tehnički su već u recesiji. Recesija u Bosni i Hercegovini, kao u državi koja je potpuno nebitna na svjetskoj sceni, ne stvara se zbog Bosne, nego zbog tzv. spillover efekta, gdje se recesija dešava negdje drugo, a zatim se "prolije" i po ovim državama kao što je BiH, koja se ništa ne pita, nego bukvalno mora jesti ono čime je drugi pitaju.", objašnjava prof. Halilbegović. Kako dodaje, aktualna događanja su za knjiga... "Kada država uđe u recesiju, to je zbog slabog ekonomskog događanja. Međutim, tijek tržišta kapitala ne pokazuje to, ona rastu, dok, s druge strane, prema matematičkom izračunu, imate recesiju. Tako da je vrlo čudna situacija.", govori prof. Halilbegović.
Razlog je taj što je još puno novca u opticaju, relativno jeftinog novca, što ne dozvoljava recesiji da se rasplamsa. Kada je riječ o našoj državi, prognoze je nezahvalno davati, dodaje. "Mislim da čak nemaju ni mjere u pripremi, u rezervi. Jer šta, eto, da se dogodi recesija u cijelom svijetu i da Bosna i Hercegovina uđe u recesiju, šta bi naša vlast? Pa 99,99 posto da ne bi ništa. Parola bi bila ''snađi se'', kaže prof. Halilbegović. Naglašava da svaka kriza u BiH ima odgođeni efekt i da to zlata vrijedi. "Male zemlje bi trebale biti dovoljno reaktivne i dovoljno brze da znaju kako izvući najbolje što mogu iz situacije, a ne samo zakopati glavu u pijesak i čekati da pješčana oluja prođe.", zaključuje prof. Halilbegović.
artinfo.ba
