Poginuli pripadnici Brigade i dalje bez spomen obilježja
Polaganjem vijenaca ispred replike spomen obilježja poginulim pripadnicima Brigade HVO-a „Kralj Tvrtko“ Sarajevo, pred crkvom presvetog Trojstva u Novom Sarajevu, na mjestu na kojem Kordinacija udruga HVO-a Sarajeva godinama pokušava dobiti dozvolu za izgradnju spomenika poginulim pripadnicima Brigade, te misom zadušnicom, u Sarajevu je obilježena 30. obljetnica osnutka Brigade HVO-a „Kralj Tvrtko“.
Obilježavanje obljetnice Brigade osnovane 29. svibnja 1992. godine, organizirala je Koordinacija udruga HVO-a Grada i Županije Sarajevo, a pored bivših pripadnika Brigade, članova obitelji poginulih i nestalih branitelja, žrtvi koju su na oltar Domovine BiH položili poginuli pripadnici Brigade „Kralj Tvrtko“ poklonili su se i predstavnici Hrvatskog narodnog sabora BiH te postrojbi Oružanih snaga BiH.
Na ratni put Brigade „Kralj Tvrtrko“ okupljene je podsjetio brigadir Ivan Vulić, ratni zapovjednik ove postrojbe čiji su pripadnici, kako je naglasio, ne posustajući na tegobnom putu ka slobodi, stvorili BiH.
„Posebno mjesto pri ostvarivanju tog cilja imala je Brigada Kralj Tvrtko HVO Sarajevo, stvorena s mnogo želje i malo naoružanja, sazdana od snage jedinstva u težnji za slobodom i neovisnošću. Okupili smo se da bi podsjetiti na tu hrabrost i jedinstvo koji su nas učinili nepobjedivima“, kazao je uz ostalo brigadir Vulić. Po njegovim rječima Brigada „Kralj Tvrtko HVO“ Sarajevo je bila zaokružena vojna formacija Sarajevskog HVO-a. U svom je sastavu imala četiri bojne, a to su Prva bojna Stup-Ilidža, Druga bojna Novi grad, Treća bojna Novo Sarajevo i Četvrta bojna Centar-Stari grad, te satnija Dobrinja koja je naknadno ušla u sastav Druge bojne Novi grad.
U obrani svojih domova, Sarajeva i BiH poginulo je 120 pripadnika Brigade „Kralj Tvrtko“, 350 ih je ranjeno. Važno je podsjetiti da je Brigada „Kralj Tvrtko“ bila po svome sastavu multetnička postrojba u kojoj je Hrvata bilo 75 posto, Bošnjaka 12 posto, 8 posto Srba i 5 posto ostalih. Ratni zapovjednik Brigade podsjetio je na neke od najvažnijih bitaka na crtama obrane glavnog grada BiH u kojima su sudjelovali pripadnici ove postrojbe. „ Najznačajnije bitke Brigade su bile Pofalićka bitka, bitka za Otes, Hrasno brdo, Stup, Elektrotehnička škola, Vrbanja most i bitka za Dobrinju. Brigada je imala svoju zonu odgovornosti u Sarajevu i operativno surađivala s 1. Korpusom Armije BiH“, podsjetio je Vulić. Prema podacima Koordinacije županijskih udruga, kroz HVO Brigadu Sarajevo prošlo je preko 5.600 pripadnika.
Usprkos nemjerljivom doprinosu obrani BiH, te ogromnoj žrtvi poginulih pripadnika, ni 30 godina nakon osnutka Brigade „Kralj Tvrtko“ , Koordinaciji udruga HVO Grada i Županije Sarajevo ne dozvoljava se gradnja Spomen obilježja poginulim pripadnicima Brigade. „Brigada Kralj Tvrtko HVO Sarajevo koja cijeli rat nije izgubila ni milimetar linija koje smo čuvali u Sarajevu nema spomenika hrvatskim braniteljima. Ne zato što se nema kome podići, ili ga nema tko podići, nego zato što to brane općinske i gradske vlasti Sarajeva“, kaže ratni zapovjednik Brigade.
Predstavnici Koordinacije udruga HVO-a Sarajeva Spomen ploču postavljenu u sarajevskom naselju Čengić Vila, čije postavljanje je inicirala Udruga organizatora otpora, umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO Sarajevo, uz potporu Grada Sarajeva, ne smatraju spomen obilježjem poginulim pripadnicima Brigade već krivotvorenjem povijesti. „Marinko Pejić koji je na čelu te Udruge nije sudjelovao u ratu, a svu dokumentaciju o ratnom putu Brigade Kralj Tvrtko je ukrao nama iz Udruga“, kaže Vlatko Pešikan,
tajnik Koordinacije udruga HVO Grada i Županije Sarajevo. Pejiću se tako potkrala greška i o broju poginulih pripadnika Brigade te na spomen ploči čije je podizanje inicirao umjesto 120 stoji brojka od 102 poginula pripadnika. Oni koji su iznijeli teret obrane Sarajeva kao pripadnici Brigade HVO-a „Kralj Tvrtko“ kažu da je podizanje Spomen ploče na Čengić Vili nastavak odnosa prema sarajevskom HVO-a koji je počeo još u studenom 1993. aodine, napadima na Brigadu HVO-a od strane Armije R BiH i pokušajima da ih se proglasi paravojnom formacijom.
Nastavilo se umanjivanjem zasluga pripadnicima HVO-a u obrani Sarajeva te njihovim kriminaliziranjem, a vrhunac takve višegodišnje politike ogleda se u uskraćivanju onima koji istinski baštine tradiciju HVO-a Sarajeva da podignu spomenik svojim poginulim suborcima.
AP/artinfo.ba
