Naputak, naslovljen Identitet katoličke škole za kulturu dijaloga, na 20-ak stranica ukazuje na važnost katoličkog obrazovnog projekta usklađenoga s evanđeoskim ciljem te objašnjava ulogu koju učitelji i školsko vodstvo imaju u njegovu postizanju.

Uvod, zaključak i tri poglavlja

Dokument kojega je na blagdan obraćenja Sv. Pavla apostola, 25. siječnja 2022., potpisao prefekt Kongregacije za katolički odgoj Joseph kard. Versaldi, sazdan je od 97 točaka koje, osim uvoda i zaključka, čine tri poglavlja.

Prvo poglavlje nosi naslov Katoličke škole u poslanju Crkve te govori o Crkvi kao „majki i učiteljici“; iznosi „Temeljna načela“ kršćanskog odgoja u školama i upućuje na Daljnji razvoj (pri čemu se susreću međunaslovi: Dinamičan profil identiteta katoličke škole; Svjedočanstvo laika i Bogu posvećenih osoba odgojitelja) i otkriva nužnost Odgoja za dijalog (razrađenoga kroz manje cjeline: Obrazovanje koje ide dalje; Obrazovanje kao „pokret“; Globalni dogovor o obrazovanju; Odgoj za kulturu skrbi).

Drugo poglavlje tretira Aktere odgovorne za promoviranje i provjeru katoličkog identiteta: Obrazovna školska zajednica (pri čemu navodi: Članovi školske zajednice; Učenici i roditelji; Nastavnici i administrativno osoblje i Školsko vodstvo); zatim, Odgojne karizme u Crkvi (gdje tematizira: Institucionalni izraz karizme i Definiciju „katoličke“ škole); potom ukazuje na Službu crkvene vlasti (posebno navodeći: dijecezanskoga biskupa, župe i župnike; govori o Dijalogu između biskupa, Bogu posvećenih žena i muškaraca te laika; kao i Biskupskoj konferenciji, Biskupskoj sinodi ili Vijeću hijerarha;i Apostolskoj Stolici).

Treće poglavlje naslovljeno Neki kritični aspekti ukazuje na Različita tumačenja pojma „katolik“ (spominjući: Reduktivni pogled; Formalni ili karizmatični pogled i „Uski“ pogled); usmjerava na Jasnoću nadležnosti i zakonodavstva te Neka osjetljiva pitanja i područja; zatim dolazi do Susreta i konvergencije za učvršćivanje katoličkog identiteta (te stoga upozorava na potrebu: Biti graditelji jedinstva; Biti generatori razvojnih procesa; Biti graditelji stvarnih i trajnih rješenja).

Odgovornost svih koji su uključeni u odgoj

U dokumentu se ističe kako odgovornost cijele zajednice uključene u provedbu katoličkog obrazovnog projekta, treba proistjecati iz svijesti njezine crkvenosti i pripadnosti Crkvi.

Kongregacija za katolički odgoj u uvodu je objasnila kako je bila "suočena sa slučajevima sukoba i žalbi koje su proizašle iz različitih tumačenja tradicionalnog koncepta katoličkog identiteta obrazovnih institucija". Stoga su nastojali ponuditi dublje i suvremenije promišljanje i smjernice o vrijednosti katoličkog identiteta obrazovnih institucija u Crkvi, "kako bi se pružio skup kriterija koji odgovaraju izazovima našeg vremena, u kontinuitetu s kriterijima koji uvijek vrijede".

Jedno od pitanja obrađenih u novom naputku je uloga učitelja i upravitelja katoličke škole. Ujedno je istaknuto kako je svjedočenje laika i Bogu posvećenih osoba odgojitelja "sve važnije za postizanje cjelovite formacije učenika".

Interes Crkve

Citirajući dokument iz 1997. Katolička škola na pragu trećeg tisućljeća, podsjetili su: "Zapravo, 'u obrazovnom projektu katoličke škole nema razdvajanja između vremena za učenje i vremena za formaciju, između stjecanja znanja i rasta u mudrosti. Različiti školski predmeti ne predstavljaju samo znanje koje treba steći, nego i vrijednosti koje treba usvojiti te istine koje treba otkriti. Sve to zahtijeva ozračje koje karakterizira potraga za istinom, u kojoj kompetentni, osvjedočeni i dosljedni odgajatelji, učitelji gradiva i života, mogu biti odraz, premda nesavršen, ali ipak živopisan, jedinog Učitelja."

U Naputku stoji i kako učitelji u katoličkoj školi svojim životom svjedoče katolički identitet te ih s tim na umu treba i zaposliti. A u slučaju da to ne bude tako onda se, ali ipak kao krajnja opcija, može posegnuti za razrješenjem s posla. U tom smislu, školsko vodstvo ima "pravo i dužnost" intervenirati ako se učitelji ili učenici ne pridržavaju općeg, posebnog ili vlastitog zakona katoličkih škola.

Također potvrđuje se odgovornost roditelja da budu prvi odgajatelji svoje djece, podsjećajući kako oni imaju "pravo prvenstva" birati kako i gdje će se njihovo dijete školovati.

Interes Katoličke Crkve za obrazovanje, objašnjava se, više je od filantropije ili ispunjavanja društvenih potreba, nego proizlazi iz uloge Crkve kao majke i učiteljice.

Citirajući deklaraciju Drugog vatikanskog koncila o kršćanskom odgoju Gravissimum educationis, u Naputku se kaže: „Da bi ispunila nalog koji je primila od svog Božanskog Utemeljitelja naviještati otajstva spasenja svim ljudima i obnove svega u Kristu, Sveta Majka Crkva mora se baviti cijelim čovjekovim životom, čak i njegovim svjetovnim dijelom u onoj mjeri u kojoj ima utjecaja na njegov nebeski poziv. Stoga ona ima ulogu u napretku i razvoju obrazovanja."

Na kraju Kongregacija za katolički odgoj izražava zahvalnost svima koji su svojim radom uključeni u odgojne i obrazovne institucije te se nada da će katolički identitetski profil odgojnog plana doprinijeti stvaranju globalnog dogovora o obrazovanju u cilju inkluzije, uključujući strpljivo slušanje, konstruktivan dijalog i bolje međusobno razumijevanje.