TI BiH

korupcija-AA-1.jpg

Bosna i Hercegovina na trećem je najgorem mjestu u Europi prema Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index - CPI) za prošlu godinu s ocjenom 35, na ljestvici od nula do 100 što je ukupno pozicionira na 110. mjesto od 180 zemalja, a lošiji rezultat imaju samo Ukrajina i Rusija.

Kako je rečeno na današnjoj press-konferenciji koju je organizirao Transparency International BiH, ta ocjena je ista kao i 2020. godine i najgora je u posljednjem desetljeću, jer BiH, za razliku od zemalja okruženja, nije ostvarila napredak na polju borbe protiv korupcije.

Uzrok tome su prije svega političke opstrukcije ključnih reformi te su BiH i Albanija sada najlošije ocijenjene zemlje zapadnog Balkana, jer su Kosovo i Sjeverna Makedonija ostvarile određeni napredak, prvenstveno zbog procesuiranja krupnih korupcijskih afera i visokih zvaničnika, što se u BiH gotovo nikako ne događa.

Globalno gledajući najbolje pozicionirane zemlje na Indeksu percepcije korupcije ponovo su Danska, Finska, Novi Zeland i ostale zapadne zemlje s visokim stupnjem demokracije, a začelje drže zemlje zahvaćene ratom, bezakonjem i diktaturom, a ove godine to su Somalija, Sirija i Južni Sudan, ali i Jemen i Sjeverna Koreja.

Izvršna ravnateljica TIBiH Ivana Korajlić pojasnila je da se prate različiti oblici korupcije od podmićivanja, zloupotrebe javnih sredstava i zloupotrebe funkcije, kao i sposobnost vlasti da se izbore s korupcijom.

Ove godine napravljena je i poveznica između ljudskih prava i korupcije, kaže Korajlić, te je izvješće pokazao da tamo gdje su više ugrožena ljudska prava veća je i razina korupcije odnosno ugrožavanje ljudskih prava u isto vrijeme spriječava borbu protiv korupcije.

Trenutna politička kriza koja produbljuje etničke podjele i ugrožava samo postojanje zemlje, podgrijava sumnje u to koji su interesi i motivi ključnih protagonista, jer skreće pažnju javnosti s kršenja ljudskih prava i blokira važne antikorupcijske reforme koje BiH treba provesti.

- Kriza ugrožava i održavanje predstojećih općih izbora u BiH, upozoreno je, a blokirane su prijeko potrebne izborne reforme koje bi osigurale transparentno financiranje i neovisno provođenje izbora bez pritiska na birače - dodala je Korajlić.

Ono što posebno zabrinjava su zaprijećene blokade održavanja izbora u listopadu 2022. godine, dok vladajuće stranke kroz inicijative za izmjene izbornog zakonodavstva, navode iz TIBiH, isključivo nastoje očuvati sopstvenu kontrolu nad izbornim procesom.

Pitanje svih pitanja sada su predstojeći izbori, rečeno je, a apsolutni je prioritet da se stvore elementarni preduvjeti za održavanje izbora, bez toga bi zemlja ušla u potpuni pravni i institucijski vakuum u kojem bi bio doveden u pitanje daljnji opstanak države.

Predsjedavajući Upravnog odbora Transparency International u BiH Srđan Blagovčanin naglašava da u BiH ne postoji nikakav institucijski odgovor na problem korupcije, a politička kriza u izravnoj je vezi s razinom korupcije te ovakvo stanje odgovara samo moćnima.

- Prestanak funkcioniranja državnih institucija govori u prilog činjenici da se zemljom upravlja vaninstitucionalno, a nefunkcioniranje parlamenata je onemogućilo kontrolu nad izvršnom vlasti - kazao je Blagovčanin.

TIBiH naglašava i da je u prošloj godini Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podiglo samo jednu optužnica za visoku korupciju i to za slučaj star više od 10 godina, a procesuira se samo takozvana sitna korupcija u odnosu na niže službenike u bh. institucijama.

Na rezultate CPI posebno je utjecao izostanak bilo kakvog napretka na polju ključnih reformi u BiH, prvenstveno zakona o sukobu interesa, javnim nabavkama, financiranju stranaka i zaštiti prijavitelja korupcije. Takoder, reforma pravosuđa je potpuno blokirana, a pravosudni sustav zarobljen i zahtijeva potpuno reformiranje i provođenje temeljnih provjera nositelja pravosudnih funkcija. Zakonodavna vlast u BiH tijekom cijelog mandata klinički je mrtva, sa izuzetkom parlamenta Republike Srpske, čiji je fokus više bio na aktivnom podrivanju pravnog poretka nego na bilo kakvim reformama.

U objavljenom izvještaju posebno se upozorava na sve češće pojave kršenja ljudskih prava, slabljenje demokratije i jačanje autoritarnih režima što dovodi do većeg stepena korupcije.

U regionalnom izvješću za Istočnu Europu i Središnju Aziju, BiH je posebno istaknuta kao jedna od zemalja koje ostvaruje loše rezultate, te se navode sve češći napadi na kritičare vlasti koja kontrolira medije, suzbijanje građanskih sloboda i opstruiranje reformi koje bi dovele do transparentnijeg financiranja partija i poštenih izbora.

Preuzmite VIDEO

artinfo.ba

ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
TI BiH

korupcija-AA-1.jpg

Bosna i Hercegovina na trećem je najgorem mjestu u Europi prema Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index - CPI) za prošlu godinu s ocjenom 35, na ljestvici od nula do 100 što je ukupno pozicionira na 110. mjesto od 180 zemalja, a lošiji rezultat imaju samo Ukrajina i Rusija.

Kako je rečeno na današnjoj press-konferenciji koju je organizirao Transparency International BiH, ta ocjena je ista kao i 2020. godine i najgora je u posljednjem desetljeću, jer BiH, za razliku od zemalja okruženja, nije ostvarila napredak na polju borbe protiv korupcije.

Uzrok tome su prije svega političke opstrukcije ključnih reformi te su BiH i Albanija sada najlošije ocijenjene zemlje zapadnog Balkana, jer su Kosovo i Sjeverna Makedonija ostvarile određeni napredak, prvenstveno zbog procesuiranja krupnih korupcijskih afera i visokih zvaničnika, što se u BiH gotovo nikako ne događa.

Globalno gledajući najbolje pozicionirane zemlje na Indeksu percepcije korupcije ponovo su Danska, Finska, Novi Zeland i ostale zapadne zemlje s visokim stupnjem demokracije, a začelje drže zemlje zahvaćene ratom, bezakonjem i diktaturom, a ove godine to su Somalija, Sirija i Južni Sudan, ali i Jemen i Sjeverna Koreja.

Izvršna ravnateljica TIBiH Ivana Korajlić pojasnila je da se prate različiti oblici korupcije od podmićivanja, zloupotrebe javnih sredstava i zloupotrebe funkcije, kao i sposobnost vlasti da se izbore s korupcijom.

Ove godine napravljena je i poveznica između ljudskih prava i korupcije, kaže Korajlić, te je izvješće pokazao da tamo gdje su više ugrožena ljudska prava veća je i razina korupcije odnosno ugrožavanje ljudskih prava u isto vrijeme spriječava borbu protiv korupcije.

Trenutna politička kriza koja produbljuje etničke podjele i ugrožava samo postojanje zemlje, podgrijava sumnje u to koji su interesi i motivi ključnih protagonista, jer skreće pažnju javnosti s kršenja ljudskih prava i blokira važne antikorupcijske reforme koje BiH treba provesti.

- Kriza ugrožava i održavanje predstojećih općih izbora u BiH, upozoreno je, a blokirane su prijeko potrebne izborne reforme koje bi osigurale transparentno financiranje i neovisno provođenje izbora bez pritiska na birače - dodala je Korajlić.

Ono što posebno zabrinjava su zaprijećene blokade održavanja izbora u listopadu 2022. godine, dok vladajuće stranke kroz inicijative za izmjene izbornog zakonodavstva, navode iz TIBiH, isključivo nastoje očuvati sopstvenu kontrolu nad izbornim procesom.

Pitanje svih pitanja sada su predstojeći izbori, rečeno je, a apsolutni je prioritet da se stvore elementarni preduvjeti za održavanje izbora, bez toga bi zemlja ušla u potpuni pravni i institucijski vakuum u kojem bi bio doveden u pitanje daljnji opstanak države.

Predsjedavajući Upravnog odbora Transparency International u BiH Srđan Blagovčanin naglašava da u BiH ne postoji nikakav institucijski odgovor na problem korupcije, a politička kriza u izravnoj je vezi s razinom korupcije te ovakvo stanje odgovara samo moćnima.

- Prestanak funkcioniranja državnih institucija govori u prilog činjenici da se zemljom upravlja vaninstitucionalno, a nefunkcioniranje parlamenata je onemogućilo kontrolu nad izvršnom vlasti - kazao je Blagovčanin.

TIBiH naglašava i da je u prošloj godini Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podiglo samo jednu optužnica za visoku korupciju i to za slučaj star više od 10 godina, a procesuira se samo takozvana sitna korupcija u odnosu na niže službenike u bh. institucijama.

Na rezultate CPI posebno je utjecao izostanak bilo kakvog napretka na polju ključnih reformi u BiH, prvenstveno zakona o sukobu interesa, javnim nabavkama, financiranju stranaka i zaštiti prijavitelja korupcije. Takoder, reforma pravosuđa je potpuno blokirana, a pravosudni sustav zarobljen i zahtijeva potpuno reformiranje i provođenje temeljnih provjera nositelja pravosudnih funkcija. Zakonodavna vlast u BiH tijekom cijelog mandata klinički je mrtva, sa izuzetkom parlamenta Republike Srpske, čiji je fokus više bio na aktivnom podrivanju pravnog poretka nego na bilo kakvim reformama.

U objavljenom izvještaju posebno se upozorava na sve češće pojave kršenja ljudskih prava, slabljenje demokratije i jačanje autoritarnih režima što dovodi do većeg stepena korupcije.

U regionalnom izvješću za Istočnu Europu i Središnju Aziju, BiH je posebno istaknuta kao jedna od zemalja koje ostvaruje loše rezultate, te se navode sve češći napadi na kritičare vlasti koja kontrolira medije, suzbijanje građanskih sloboda i opstruiranje reformi koje bi dovele do transparentnijeg financiranja partija i poštenih izbora.

Preuzmite VIDEO

artinfo.ba

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2022 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17