Priče iz Kiseljaka

crkva brestovsko snijeg

Župna crkva kiseljačkog naselja Brestovsko nosi naziv crkva Rođenja Blažene Djevice Marije. Sudeći po pisanim izvorima, četvrta je crkva izgrađena na ovom prostoru, a ne isključuje se mogućnost da ih je bilo i više u prošlosti.

Oslanjajući se isključivo na  pisane izvore, istina od nepouzdanih ljetopisaca, doznajemo da je na ovom prostoru postojala crkva 1697. godine koju su u nesretnom pohodu zapalile palikuće Eugena Savojskog. Nakon toga, nemamo pismenu potvrdu o postojanju crkve sve do 1849. kada fojnički samostan za potrebe župljana kupuje zemljište od Sulejmana Junuzovića za 100 dukata, gdje u naselju Kazagići gradi manju crkvu.

1860 godine, od istog vlasnika kupuju parcelu u Medovićima gdje grade i kamenu crkvu. Godinama kasnije, iz potrebe za gradnju nove i veće crkve, fojnički samostan zajedno sa župljanima je isposlovao zamjenu zemljišta sa agom Čomarom te dobio parcelu na kojoj se i danas nalazi crkva.

 

2.jpg

 

Projekt za crkvu, kao i za mnoge druge crkve koje su građenje diljem BiH u to vrijeme, napravio je znameniti arhitekt Josip Vancaš. Gradnja crkve počela je 1885. godine. Od izvođača radova spominju se Ivan Barinj kao zidar, Alois Heifzmann, tesar iz Sarajeva, lokalni dunđer, Anto Štrljić kao krovopokrivač, maltari Eustahije Missoni i Matan Čolić, stolari Ivan Blaž i Georg Michallyffy. Kao korišteni materijali za njenu izgradnju najviše se spominju velika mašeta s „Kaurskog groblja“, kamen iz Milodraža, cigla iz Klokota i drvena građa iz erarne šume.

Financijski i svaki drugi teret gradnje najviše su podnijeli sami župljani doniravši 1 172 forinti, zatim Zemaljska vlada sa 800 forinti, Car Franjo Josip sa 300 forinti, Fojnički samostan sa 200 forinti, nadvojvoda Albrecht sa 100 forinti, itd. Kao godina završetka, navodi se 1892. iako je njeno unutarnje namještanje i uređenje završeno znatno kasnije. Današnja župna crkva do sada je u upotrebi 128 godina, a ista je bila više puta rekonstruirana, dorađivana i uljepšavana, posebice u prvim desetljećima svog postojanja, dok je bila pokrivena kaplamom. Crkva je preživjela dva svjetska rata, te ovaj posljednji, Domovinski rat, tijekom kojeg je ova crkva proslavila 100 godina svog postojanja.

Danas, u potpunosti renovirana, ova crkva je simbol vjere, nade i ljubavi njenih župljana.

 

Milan Tuzlak/artinfo.ba

ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
Priče iz Kiseljaka

crkva brestovsko snijeg

Župna crkva kiseljačkog naselja Brestovsko nosi naziv crkva Rođenja Blažene Djevice Marije. Sudeći po pisanim izvorima, četvrta je crkva izgrađena na ovom prostoru, a ne isključuje se mogućnost da ih je bilo i više u prošlosti.

Oslanjajući se isključivo na  pisane izvore, istina od nepouzdanih ljetopisaca, doznajemo da je na ovom prostoru postojala crkva 1697. godine koju su u nesretnom pohodu zapalile palikuće Eugena Savojskog. Nakon toga, nemamo pismenu potvrdu o postojanju crkve sve do 1849. kada fojnički samostan za potrebe župljana kupuje zemljište od Sulejmana Junuzovića za 100 dukata, gdje u naselju Kazagići gradi manju crkvu.

1860 godine, od istog vlasnika kupuju parcelu u Medovićima gdje grade i kamenu crkvu. Godinama kasnije, iz potrebe za gradnju nove i veće crkve, fojnički samostan zajedno sa župljanima je isposlovao zamjenu zemljišta sa agom Čomarom te dobio parcelu na kojoj se i danas nalazi crkva.

 

2.jpg

 

Projekt za crkvu, kao i za mnoge druge crkve koje su građenje diljem BiH u to vrijeme, napravio je znameniti arhitekt Josip Vancaš. Gradnja crkve počela je 1885. godine. Od izvođača radova spominju se Ivan Barinj kao zidar, Alois Heifzmann, tesar iz Sarajeva, lokalni dunđer, Anto Štrljić kao krovopokrivač, maltari Eustahije Missoni i Matan Čolić, stolari Ivan Blaž i Georg Michallyffy. Kao korišteni materijali za njenu izgradnju najviše se spominju velika mašeta s „Kaurskog groblja“, kamen iz Milodraža, cigla iz Klokota i drvena građa iz erarne šume.

Financijski i svaki drugi teret gradnje najviše su podnijeli sami župljani doniravši 1 172 forinti, zatim Zemaljska vlada sa 800 forinti, Car Franjo Josip sa 300 forinti, Fojnički samostan sa 200 forinti, nadvojvoda Albrecht sa 100 forinti, itd. Kao godina završetka, navodi se 1892. iako je njeno unutarnje namještanje i uređenje završeno znatno kasnije. Današnja župna crkva do sada je u upotrebi 128 godina, a ista je bila više puta rekonstruirana, dorađivana i uljepšavana, posebice u prvim desetljećima svog postojanja, dok je bila pokrivena kaplamom. Crkva je preživjela dva svjetska rata, te ovaj posljednji, Domovinski rat, tijekom kojeg je ova crkva proslavila 100 godina svog postojanja.

Danas, u potpunosti renovirana, ova crkva je simbol vjere, nade i ljubavi njenih župljana.

 

Milan Tuzlak/artinfo.ba

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2022 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17