Odrediti svoje zanimanje za neke je teška odluka, a za druge pak životni poziv. No ono čemu svi težimo prije svega je posao koji nas ispunjava no put do tog ostvarenja nije uvijek lagan.

Kako odlučiti slijediti srce ili razum, ali raditi na ostvarenju svoga sna svaki dan, ispričala nam je Suzana Kvesić, majstor slastičar koja danas kao žena poduzetnica radi u sklopu svoje firme Pastry chef  kao predavač na više učilišta i studija gastronomije. Diljem Hrvatske održava razne radionice iz slastičarstva, konzultantica je za slastice, te pokretač prve Online live radionice iz slastičarstva u Hrvatskoj, ali i šire.

Rođena Kiseljačanka nakon završene srednje škole u Kreševu, odlazi na studije u Hrvatsku gdje stječe diplomu inženjera elektrotehnike na Tehničkom veleučilištu Zagreb. Potom se vraća svojoj prvoj strasti – slastičarstvu.

Artinfo.ba: Nakon završenog fakulteta i čak sa sigurnim poslom u struci, odlučili ste se na prekvalifikaciju. Što je bilo ključno što je dovelo do ove velike prekretnice u Vašem životu? Kako su na to reagirali bližnji?

Slastičarstvo je oduvijek bila moja velika ljubav. Još kao mala djevojčica govorila sam kako ću jednog dana biti slastičarka. Ali kako to obično u životu bude i kako nas putovi često odvedu u drugom smjeru tako sam ja, kao odlična učenica, odlučila upisati srednju elektrotehničku školu, a kasnije i elektrotehnički fakultet. Iako zahvalna što sam dobila posao u struci, to nije bilo ono o čemu sam ja maštala, nije ispunjavao. Jednostavno sam odlučila slijediti svoj san i raditi ono što zaista volim i u čemu uživam. Zvanje majstora slastičara sam stekla po završetku Srednje slastičarske škole na Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu.

U samom početku, svi su bili iznenađeni. Najčešće bi me pitali da li sam sigurna da to zaista želim, ali podrške nikada nije nedostajalo…

Artinfo.ba: Je li diploma ono čime se postaje slastičar? Gdje se zapravo gubi granica između amatera i slastičara?

Kao i za svako drugo zanimanje, tako je i za slastičarstvo potrebna diploma. Složit ćete se da nam ona prvenstveno služi kako bi bili priznati od struke, odnosno zajednice i kako bismo lakše uplovili u profesionalne vode. Međutim, ona nužno ne znači da ćemo biti dobar ili kvalitetan slastičar.

Osim znanja, ono što čini slastičara je upornost, predan i marljiv rad, volja, želja, svakodnevno učenje, ljubav prema slasticama… pa nakraju dođemo do toga da dobar slastičar zapravo može biti i amater. 

Artinfo.ba: Porijeklom ste iz Kiseljaka, ali već duže živite u Hrvatskoj. Kako uspoređujete slastičarstvo u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj?

Tako je, Kiseljak je moj rodni grad i tu sam odrasla. U Hrvatsku sam došla na studij i eto ostala sve do danas.

Smatram da slastičarstvo u BiH kao i u Hrvatskoj nastoji pratiti trendove, ali i zadržati tradicionalan okus kolača.

U pojedinim segmentima, slastičarstvo u Hrvatskoj je otišlo korak naprijed, ali slastičari u BiH se jako trude biti u korak sa svjetskom scenom što između ostalog dokazuje i slastičarna u Sarajevu, na čijem sam projektu osobno radila i koja je nedavno otvara svoja vrata. Ta slastičarna je definitivno primjer koliko se slastičarstvo u BiH također pokušava dignuti na veću razinu.

Artinfo.ba: Smatrate li da slastičari dobivaju dovoljno pažnje ili su ipak u sjeni  glavnog kuhara?

Osobno, ne bih razdvajala kuhinju i slastičarnu, to je jedan tim koji zajedničkim snagama stvara jednu cjelinu. Međutim, mislim da vam je sve to u životuu onako kako si sami napravite. Slastice su kruna svake večere, ako zablistate teško je umanjiti vaš uspijeh. Gost se uvijek sjećaju onoga što je u njemu pobudilo emocije ili vratilo u djetinjstvo. Tako da, ukoliko dobro radite svoj posao teško da možete ostati u sjeni.

Artinfo.ba: Pod utjecajem kulinarskih emisija i društvenih mreža slastičarstvo je prikazano kao jako zanimljivo, jednostavno i ono je in. Daju li ovi sadržaju pravu sliku u izradi raznih slastica?

Slastičarstvo je definitivno, zahvaljujući medijima, postalo pomodno i popularno zanimanje. Međutim, mislim da se ono ne prikazuje uvijek u realnom svjetlu jer profesionalno bavljenje slastičarstvom zahtjeva veće vještine i teže uvjete rada nego što je to prikazano u kulinarskim natjecanjima i gastro emisijama.

Većina emisija promovira duh kućnog kuhanja, dok realno posao slastičara zahtjeva puno više situacija koji gledatelji ne vide, a one podrazumijevaju puno više educiranja, odricanja, znoja, truda, rada praznicima, izostanak s obiteljskih događanja i svih ostalih situacija kako bi došli do onoga što svakodnevno gledamo na TV-u i popularnim društvenim mrežama, a to su lijepi tanjuri s modernim slasticama, odnosno slaganje različitih komponenti na tanjur.

Artinfo.ba: Obzirom da radite kao predavač na više učilišta i studija gastronomije, što je, po Vašem mišljenju, najvažnije naučiti polaznike kako bi postali dobri slastičari?

Svaki dobar slastičar mora najprije poznavati osnove slastičarstva odnosno izradu svih osnovnih tijesta i krema, mora poznavati slastičarski alat, opremu, tehnike rada, mora znati brinuti se za svoj radni prostor, snalaziti se u raznim situacijama, raspoznavati dobre i loše namirnica i brinuti se o njima, imati istančano nepce i znati raspoznati okuse i strukture, biti timski igrač i tek tada uz kontinuirani rad i napredovanje možemo postati dobar slastičar.

Artinfo.ba: Pored ovoga, organizirate i samostalna predavanja. Možemo li očekivati radionice ili predavanja i u Kiseljaku u nekom skorijem vremenu?

Tako je, kako sam i već ranije napomenula moja firma se bavi svim djelatnostima vezenim uz slastičarstva, pa tako i organizacijom raznih edukacija. Ukoliko se javi interes ili potreba za radionicom i u Kiseljaku, ja ću se svakako rado odazvati. Bila bi mi čast, a do tada, uvijek se možete prijaviti na Online-live radionicu u kojima se okupimo ispred kamera svatko u svom gradu, državi, zemlji, pa učimo tehnike i recepture i dijelimo male tajne dobrog slastičarstva.

Artinfo.ba: Vi ste se odazvali zanimanju koje volite unatoč onome za koje ste se već školovali. Što biste poručili onima koji su u nedoumici kojim putem krenuti?

Treba živjeti i slijediti svoj san, uživati u životu i vjerovati u  sebe.

Suzanin rad možete pratiti i na Instagram profilu

T.Š/artinfo.ba