Vijećnica najviše u Općinskom vijeću Kiseljak, načelnice prava rijetkost

         Iako je Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH jasno propisana  kvota od 40 posto za manje zastupljen spol, stvarnost u BiH je potpuno drugačija. Naime, žene kao manje zastupljen spol svakim su izbornim ciklusom po svemu sudeći, sve dalje od zakonom propisanih kvota. Naravno, iznimke postoje, ali u globalu podatci su poražavajući.  Primjerice, na lokalnim izborima održanim u studenom prošle godine, prema podatcima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH,  za čelnike općina i gradova od 425 kandidata bilo je samo 29 žena što je manje od sedam posto.  Tako nakon lokalnih izbora među načelnicama imamo Milu Petković (Novo Goražde) i Snežanu Ružičić iz SNSD-a ( Jezero), Nadu Ćulap iz HDZ-a BiH (Odžak) te Milku Ivanković  - Zavičajni socijaldemokrati ( Istočni Drvar).

Situacija je dosta bolja kada su u pitanju općinska vijeća  a općina Kiseljak nadasve svijetao primjer.

Naime, od 23 vijećnika, njih deset ili 44 posto su žene, a najbrojnije su vijećnice HDZ-a BiH kojih je  ukupno sedam. Dvije ima SDA i jednu SDP.

Situacija u Središnjoj Bosni

 Stranke s hrvatskim predznakom kad je o zastupljenosti žena riječ, napravile su značajan iskorak i u Dobretićima gdje je od 11 vijećnika čak šest žena, dakle više od polovice. Četiri su iz HSS-a te po jedna iz HDZ BiH i HDZ 1990. Značajan broj vijećnica Koalicija hrvatskih stranaka predvođene HDZ-om BiH ima i u Vitezu, Fojnici, Kreševu i Travniku. U OV Vitez od devet vijećnica pet ih je iz HDZ-a BiH, u Kreševu sve tri vijećnice su iz ove stranke, u Fojnici i Uskoplju- Gornjem Vakufu od šest vijećnica po dvije su iz spomenute stranke a isti broj vijećnica ista ima i u OV Travnik gdje je izabrano sedam žena. Pet vijećnica ima Općinsko vijeće Jajce, dok su po četiri vijećnice ušle su u nove sazive Općinskih vijeća u Novom Travniku, Bugojnu i Donjem Vakufu. U svakoj od navedenih općina, izuzev Donjeg Vakufa, HDZ BiH ima po jednu vijećnicu.

Opravdanost kvota

Primjer nekolicine općina ŽSB pokazuje da su zakonom propisane kvote, a u nekim općinama poput Kiseljaka i Dobretića, čak i više od toga,  provedive na terenu. Naravno, nema jamstva da će žene u lokalnoj vlasti svoj posao obavljati kvalitetnije i učinkovitije od svojih muških kolega i upravo zato se kvote nekad predstavljaju i kao diskriminirajuće ili čak omalovažavajuće. Ipak, ako stranke i birači ne daju priliku ženama, nikad nećemo znati  da li bi uz više žena u lokalnim tijelima vlasti koja su običnom čovjeku najbliža, lakše i brže rješavali brojna životna pitanja i probleme.

AP/artinfo.ba