Vlasnik FIS-a o planovima i kretanjima na globalnom tržištu
• Na otvaranju prodajnog centra Fis u Bihaću prije nekoliko mjeseci izjavili ste da kada dođete do brojke od 5.000 uposlenih, znati ćete da niste džabe živjeli. Koliko ste blizu ili daleko od tog cilja?, pitanje koje je novinar sarajevskog "Oslobođenja" postavio Peri Gudelju, vlasniku viteškog poduzeća Fis. Evo i odgovora:
- Vidite, mi imamo sada preko tri tisuće uposlenih. Međutim, imamo još oko pet tisuća uposlenih radnika, ali nažalost, oni rade u Kini, Pakistanu, Indiji i u Turskoj. Dakle, mi poručujemo oko 50.000 majica direktno u tvornicama u tim zemljama, gdje direktno pod našom kontrolom šivaju, proizvode i rade. S time sam u pravu da možemo doći i do 10.000 uposlenih gdje je jeftinija radna snaga u drugim zemljama nego kod nas.
• Što mislite, zbog čega je to tako? Na koji način bi se moglo doći do toga da radna snaga bude jeftinija kod nas nego u inostranstvu?
- Plaća od 550 do 600 KM, neka prosječna plaća kod nas u proizvodnji, je neto plaća, a socijalno i mirovinsko 360 KM, hrana 100 ili 150 KM. Inače u Fisu u Vitezu samo se godišnje pojede oko 300.000 maraka mjesečno. Imamo kvalitetan obrok za radnike. Dok, recimo, bruto plaća u Kini, Indiji, tamo negdje je 200 eura, ili 200 dolara. Dakle, ovdje čovjek dok zaradi socijalno, mirovinsko i hranu - toliko stoji kompletan radnik u drugim zemljama. Razumijem ja potrebe države školstvo, zdravstvo, vojska, policija, glomazna administracija BiH, valja to sve nahraniti to sve ide u 360 KM po radniku. Fis ima preko 3.000 uposlenih u BiH i mi dajemo oko milijun KM za socijalno, mirovinsko...za sve uposlene. Ali, drago nam je da na taj način pomažemo zdravstvo i umirovljenike i školstvo, da ljudi mogu imati na vrijeme plaće, da oni imaju gdje potrošiti taj novac, dok je u drugim državama to drugačije.
• Prošla godina je bila obilježena trgovinom. Ustvari, imali smo spajanje trgovačkih lanaca, preuzimanje itd. Pa i Vi ste otvorili u Bihaću jedan veliki tržni centar. Kakve promjene očekujete ove godine u pogledu trgovine? Hoće li tu biti još nekih interesantnih promjena kao prošle godine?
- Ove godine se ne mislimo širiti u trgovini, jer trebamo više poraditi na proizvodnji. Započeli smo novu proizvodnu halu od deset tisuća četvornih metara, gdje bismo zaposlili najmanje sto ljudi u proizvodni. Jer meni je osobno draga proizvodnja. Mi smo bilježili rast zbog otvaranja novih objekata, ali to meni baš i nije drago. Propadaju male firme. Normalno, male prodajne firme od sto, dvjesto četvornih metara teško mogu egzistirati. Veliki trgovački lanci, pa eto i Fis, dominiraju svojom veličinom. Mi imamo preko 220.000 različitih artikala u kući. Imamo oko 60 milijuna maraka u ponudi, direktno kupujemo u fabrikama. Male trgovina teško mogu opstati, zbog same logistike, mi kupujemo šleperima, oni kupuju u luksuznom autu. Tako da je problem logistika, za nas je sigurno od pet do 20 posto povoljnija u odnosu na druge. Meni je žao malih firmi, ali to je takav trend u Europi - da opstaju veliki. Mi ćemo bilježiti rast i dalje. Ne želimo se širiti u trgovini, ali banke nam nude stalno neke objekte koji dođu u poteškoće pa prestanu sa radom, zatvore se. Meni malo ružno reći - propadnu. Imamo svaki mjesec ponude nekih objekata. Možda se ipak odlučimo za neki od objekata, jer imamo jaku ponudu, imamo 70-80 komercijalista koji rade diljem Europe, Indije, Pakistana, gdje poručujemo robu, gdje znatno povoljnije dobijemo nego što bi se ovdje moglo odraditi.
• Osim proširenja fabrike koju ste spomenuli, planirate li još nešto novo otvarati u proizvodnom segmentu?
- Uglavnom proizvodnja od masivnog drveta, 100-posto domaće. Kina postaje pomalo skuplja, tako da se jaki europski proizvođači okreću Hrvatskoj, Rumuniji, Bugarskoj ili BiH. Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju poskupila, glede rada. Tako da mi imamo šanse, a pogotovo Fis i ostale uvažene kolege u BiH, gdje smo mi zbilja dio Europe kulturom i radom. Smatram da bi politika više trebala da pomogne, da daje neke subvencije da bismo bili konkurentniji. Kažem, fali samo malo podrške i bili bismo puno konkurentniji.
(artinfo.ba/ap)
