Bolna menstruacija vrlo je česta pojava kod žena. Problemi nastaju kada ona postane izražena i toliko jaka da remeti uobičajene dnevne aktivnosti i obveze. Suvremena istraživanja pokazuju kako čak 50 do 90 % žena opisuju svoje menstruacije kao bolne, dok je kod adolescentica taj postotak još i veći. Bolna menstruacija ili dismenoreja označava bolnost koja se javlja kod menstruacije. Bol se može pojaviti istovremeno s menstruacijom ili joj prethoditi 1 do 3 dana.
SIMPTOMI
Tipično, simptomi počinju u adolescenciji, 6-12 mjeseci nakon prve menstruacije sa pikom u kasnoj drugoj ili ranoj trećoj deceniji života. Klinička slika može biti toliko intenzivna da dovodi do ometanja svakodnevnih aktivnosti. , nastaju par sati ranije ili sa krvarenjem, traju tokom cijelog ciklusa ili u samo jednom periodu. Radijacija bola je najčešće u leđa, unutrašnju ili prednju stranu butina, dužine 8 –72 sata.
UZROK DISMENOREJE
Prostagladini su kemijski spojevi koji se formiraju u sluznici maternice tijekom menstruacije. Ove tvari uzrokuju kontrakcije (grčeve) mišića maternice, koji onda smanjuju protok krvi i kisika u maternici što dovodi do pojave boli. Slično kao i bolovi u trudu, te kontrakcije mogu uzrokovati jake bolove i nelagodu. Prostaglandini također doprinose mučnini i proljevu koje neke žene doživljavaju.
„Najčešće se javljaju glavobolja, povraćanje, dijareja, vrtoglavica. Bolovi su intenzivni, grčeviti, lokalizirani u donjem dijelu trbuha.“
Uzimanje analgetika može trenutno ublažiti bol, no oni neće djelovati na pravi uzrok i bolne će se mjesečnice ponavljati. Korištenje oralne kontracepcije može pomoći, a stručnjaci savjetuju preparate sa snažnijom gestagenskom komponentom.
U velikom istraživanju provedenom prije nekoliko godina na uzorku od nekoliko tisuća žena, kao rizični čimbenici za primarnu dismenoreju navedeni su dob ispod 30 godina, obiteljska sklonost, niska tjelesna težina, pušenje, prva menstruacija prije 12. godine života, produljeni menstruacijski ciklusi, produljeno vrijeme krvarenja, kao i neredovite i obilne menstruacije. Mlađa dob majčinstva i tri ili više porođaja povezuju se sa smanjenim rizikom za dismenoreju.
OTKLONITE BOL
Studije pokazuju kako do 100 posto žena navodi značajno smanjenje bolova uz terapiju ibuprofenom u dozi od 400 mg svakih četiri do šest sati. Djeluju tako da sprječavaju sintezu prostaglandina u sluznici maternice. Kod izraženije kliničke slike početak terapije može se pomaknuti i na dan-dva prije očekivanog početka krvarenja.
„Rizični faktori uključuju : žene mlađe od 20 godina, obiteljska povijest bolnih menstruacija, pušenje, neredovita menstruacija, rani pubertet“
Peroralni hormonski kontraceptivi su u drugoj liniji liječenja, a djeluju tako da sprječavaju ovulaciju. Zbog svoga kontraceptivnog učinka, prvenstveno su namijenjeni ženama koje ne planiraju trudnoću. Peroralne hormonske kontraceptive propisuje liječnik.
DODATNA POMOĆ
- topli oblozi na donji trbuh
- tople kupke
- akupunktura
- joga
- tjelovježba
Zelene namirnice umanjuju smetnje. Preporuča se jesti žitarice, mahunarke, zeleno povrće kuhano na pari. Također, esencijalne masne kiseline (Omega 3) su dobar izbor.
S druge pak strane ono što treba smanjiti, izbjegavati i ograničiti su: rafinirani ugljikohidrati (keksi, kolači, bijeli šećer, kruh, peciva od bijelog brašna), crveno meso, jaja (žumanjak), margarin, biljna mast. Svakako je preporuka izbaciti oštre začine, prženu i masnu hranu, šećer, sol, alkohol, češnjak i luk. Kod žena alergičnih na kvasac svakako treba biti umjeren sa unosom pečene hrane, kruha, finih peciva i industrijskih voćnih sokova.
DISMENOREJA I GUBITAK SVIJESTI
Sinkopa predstavlja kratkotrajni gubitak svesti i mišićnog tonusa uzrokovan smanjenjem perfuzije moždanog tkiva. Inicijatori sinkope su najčešće stanja poput jakog bola, intenzivnih emocija, visoke vanjske temperature. Refleksne sinkope nastaju kao posljedica periferne vazodilatacije i bradikardije sa padom tenzije uslijed nadraženosti nervusa vagusa, ukoliko arterijska tenzija padne ispod 60 mm Hg, ili kada je moždani protok smanjen duže od 6-10 sekundi. Mehanizam nastanka sinkope u sklopu dismenoreje se može povezati upravo sa povećanim nivoom prostaglandina koji imaju vazodilatatorni efekat. Smanjena perfuzija moždanog tkiva udružena sa mehanizmima odbrane organizma od jakog bola i produženim menstrualnim krvarenjem mogu za posljedicu dovesti do pada arterijskog pritiska i volumena što za posljedicu ima kratkotrajan gubitak svijesti.
Nikolina J/artinfo.ba
