Foto: kiseljakcity.blogspot.com
Poslije Ilidže najznamenitije i najpopularnije lječilište u Bosni bilo je Kiseljak, malo mjesto, prozvano tako po kiseloj vodi što ondje izvire. Osmanlije su ga zvale Ekši – Su (Ekši – kisela, Su – voda).
Počeci
Razvoju Kiseljaka uvelike je doprinijelo vrelo mineralne vode. Pored Benedikta Kuripešića, koji 1531. godine spominje kiseli izvor, poznati putopisac Evlija Ćelebija je 1659. zabilježio da je ova voda ljekovita i da trgovci raznose vodu od „vilajeta do vilajeta“. U drugoj polovici 19. stoljeća dvojica Engleza putopisaca, navode zanimljive podatke o kiseljačkoj vodi: „Kiseljačka vode svojim ukusom podsjeća na višinsku“, a pruski konzul u Sarajevu Otto Blau navodi podatke da se voda pod imenom „Johannisbrunnen“ prodaje po Dalmaciji i Štajerskoj. Oba putnika pišu o ljekovitosti vode sa kojom se liječe mnogi bolesnici iz dalje i bliže okoline.
Turski putopisac Ahmed Dževdet piše u jednom pismu iz Kiseljaka 1864.: „Ovdje sam vidio jednu čudnu mješavinu svijeta koji je ovamo došao da pije ovu ljekovitu vodu. Ovamo dolazi ljeti svijet sa svih strana, pa čak i Austrije kako u ruci drže tas i piju kiselu vodu, a onda se mirno i dostojanstveno šeću po parku“.
Za vrijeme Austrougarske okupacije Kiseljak se počeo razvijati kao banjsko – lječilišno mjesto i trgovište okolnih sela. Kiseljak je po mišljenju vladajućih slojeva „banja za široke slojeve i teferiče“.
Kemijske analize
Prema dr. Katzeru, mineralno vrelo u Kiseljaku trebalo bi izvirati iz trijasa i to po svoj prilici iz dolomita, koji leže na werfenskim stijenama i koji se pojavljuju na lijevoj obali Lepenice, ili pak iz vapnenca. A. Boue, koji je dva puta dolazio, daje opis ove vode i kaže da voda ima ugljikova dioksida, natrijeva klorida, natrijeva sulfata, kalcijeva sulfata i nešto kalcijeva hidrokarbonata, te željeznog hidrokarbonata. Navodi da je temperatura vode 10 Celzijusovim stupnja. Voda je bistra, malo žućkasto – zelene vode, nema mirisa, usljed stajanja se muti, ukus je kiselo – slan, a pomalo se osjeća i okus željeza. Prema internacionalnoj klasifikaciji pH vrijednost iznosi 8.
Djelovanje na organizam
Po mnogim analizama, kiseljačka je voda najsličnija onoj u Karlovim varima, u Češkoj, a po ocjeni čuvenog doktora Kneta, još je i jača. On doslovno veli: „ Vi još ne znate kakvu dragocjenu i plemenitu vodu imate za svoje zdravlje. Uspoređujući je s Karlsbadskom vodom, danas najčuvenijom od mineralnih voda u Europi, konstatujem da Karlsbadska voda ima samo 2 grama Glauberove soli po litru, a kiseljačka čak 6. to jest tri puta više“.
Kiseljačka mineralna voda zbog svog sastava nepogriješivo liječi:
1. Stomačne bolesti i oboljenje organa za probavu – jetra, želudac, žuć, crijeva
2. Ženske bolesti
3. Anemiju
4. Rahitis
5. Bolesti srca i krvotoka
6. Najuspješnije rastvara kamen u žući, bubrezima i bešici
7. Pozitivno djeluju na bolesti perifernih živaca.
„Liječenje se vrši pijenjem, te kupanjem na rijeci u sklopu Banje Kiseljak,
te kombiniranjem pijenja i kupanja.“
Tin Ujević o kiseljačkoj vodi
U liječenju postignuti su brojni uspjesi, koji su od najdavnijih vremena prenosili glas Kiseljaka u najdalje krajeve. Ovo su lječilište posjećivali gosti iz raznih krajeva, te su svi neobično zadovoljni postignutim rezultatima, a među njima je bilo i onih koji su godinama tražili lijek za svoju bolest, a našli su ga u Kiseljaku.
Ljekovitost mineralne vode se ne gubi i ako se voda pije i iz boca koje su se slale po čitavoj državi.
Kiseljačka voda, odlikuje se, osim svega naprijed izloženog i time, što ona nije samo ljekovita, nego je i ugodna za piće, te se može piti kao obična voda ili kao predobrana u malaričnim krajevima.
Najbolji pjesnički zapis o kiseljačkoj mineralnoj vodi dao je 1934. godine znameniti pjesnik Tin Ujević, napisavši:
„ 'ko je bio veseljak,
Pa je pio vino,
Neka pije Kiseljak,
Ozdravit će fino.
Što od vina gori,
To Kiseljak gasi,
Koga žeđa mori,
Nek' s njim grlo kvasi“
Nikolina J
