× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

darivanje fojnica

"Sve što može poslužiti životu grijeh je pokopati" Ivan Pavao II.

To nije humanost, nije čin dobre volje, ne zaslužuje pljesak ni pohvale. Biti registrirani donor organa je dužnost jer je činjenica da transplantacije nema bez doniranja organa! Broj darovanih organa od preminulih osoba mjerilo je razvijenosti društva a o darivanju organa uvijek razmišljamo kao primatelji a ne darivatelji jer,20 je puta veća šansa da će vam organ zatrebati nego da ćete postati donorom!

Naime, Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika F BiH zajedno sa Donorskom mrežom u BiH nastavlja s kampanjom i edukacijom građana o darivanju i transplantaciji organa kao i o prevenciji i načinu liječenja unutarnjih organa.

 

IMG_2057-(Kopiraj).jpg

 

Tako su ove dvije NVO u suradnji s Lječilištem Reumal i Općinom Fojnica večeras u Fojnici organizirali edukativnu tribinu pod nazivom „ Darivanje organa-Novi život na dar“.
Panelom je moderirao gospodin Tomislav Žuljević predsjednik UO U DiTB F BiH a skupu su nazočili profesori i doktori KB-a Zenica i UKC-a Tuzla, održavši predavanja vezana za bubrežnu bolest, prevenciju i način liječenja sa posebnim aspektom na donaciju i transplantaciju organa.

 

IMG_2049-(Kopiraj).jpg

 

Dr. Lejla Bečić- Hantalašević bazirala se na bolesti bubrega koje se najviše i vežu uz temu transplantacije čemu svjedoči i podatak da je trenutno samo u Federaciji skoro 2 000 ljudi na dijalizi koji žive u nadi da će dobiti šansu za novi organ. Dr.Bečić- Hantalašević govoreći o prevenciji naglasila je važnost vode, upozorila na upotrebu lijekova pogotovo onih protiv bolova, štetnost pušenja te nužnost kretanja. Upozorila je i na nepotrebno prekomjernu upotrebu soli u kuhanju te istaknula samo jedan zanimljiv podatak koji kaže kako u samo jednom kruhu ima dovoljno soli za 24 sata potrebe za istom.

 

IMG_2053-(Kopiraj).jpg

 

Situacija u BiH po pitanju transplantacija malo je reći da nije sjajna. "Da nam nije Tuzle, ne bismo imali o čemu pričati" spomenuo je gospodin Žuljević, najavivši tako prof.dr. Enisu Mešić šeficu Odjela za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla koja je govorila o transplantacijama u BiH kazavši kako je prva izvedena (1974.) svega 20-ak godina nakon prvog zahvata u svijetu.
"120 000 operacija transplantacije raznih organa obavi se godišnje u svijetu. U BiH postoji 28 dijaliznih centara te tri transplantacijska centra, Banja Luka, Tuzla i Sarajevo od kojih je aktivna jedino Tuzla" kazala je prof.dr. Mešić te spomenula kako Brčko i Republika Srpska nemaju ni liste čekanja nego po potrebi svojim pacijentima zahvate refundiraju uglavnom u Tuzli. "Jedini način da ovo poprilično loše stanje promijenimo je da ustrajemo, da promoviramo transplantaciju kao metodu liječenja, da promoviramo darivanje organa. To mora, između ostalih, biti i državni prioritet, moramo postići i nešto više od samo deklarativne političke podrške, težiti članstvu u Eurotransplantu, raditi s medijima, educirati liječnički kadar ali naposljetku i javnost " zaključila je.

 

IMG_2065-(Kopiraj).jpg

 

Dr. Nermina Rizvanović, specijalista anesteziolog i bolnički eksplantacijski koordinator za Federaciju BiH svojim je predavanjem razbila određene predrasude o potencijalnim donorima. "Organ se od preminulih može uzeti samo ako je uzrok smrti bila moždana smrt. A samo dva posto pacijenta u jedinicama intenzivnog liječenja život okončaju dijagnozom smrti mozga. To su prije svega povrede glave (prometne nesreće...), krvarenja, tromboze, upale središnjeg nervnog sustava, tumori mozga... Ostali pacijenti, koji završe život zastojem srca, prestankom disanja, prestankom funkcije bubrega ili na neke drugačije načine, nisu pogodni za da budu donori.

Moždana smrt je smrt čovjeka koja podrazumijeva da je došlo do prekida svih funkcija središnjeg nervnog sustava tj. mozga: pacijent nema svijesti, ne diše sam – disanje se održava mašinom za disanje - a njegova cirkulacija se vještački održava lijekovima. I, upravo to što imamo mogućnost da mašina diše za pacijenta, da isporučuje kisik i da lijekovima održavamo rad srca i cirkulaciju, mi možemo izvjesno vrijemo održavati organe vitalnim i pogodnim za transplantaciju" kazala je dr. Nermina Rizvanović te ponovila kako je smrt mozga ujedno i smrt čovjeka i ovo pravilo se uzima kao koncensus etičkih, pravnih i medicinskih načela.

 

IMG_2056-(Kopiraj).jpg

 

Na tribini su govorili i pacijenti koji čekaju na transplantaciju kao i oni koji su transplantirani i koji su dobili novu šansu za život. Iznimno emotivnim pokazalo se obraćanje gospodina Branka Vrepca koji je i najzaslužniji za tribinu u Fojnicu. Čovjek koji se cijeli život bori sa zdravstvenim poteškoćama, koji je preživio preko 20 operacija, trpi nesnosne bolove istodobno odiše nevjerojatnim životnim optimizmom i energijom nazočnima je poručio kako se nikad ne smijemo predati, kako uvijek postoji neko rješenje.

Istaknuto je i stajalište vjerskih organizacija koje skoro pa u pravilu nemaju ništa protiv transplantacije. Na tribini je to potvrdio, barem kada je u pitanju katolička crkva, gvardijan fojničkog Samostana fra Miro Relota kazavši kako nas borba za životom mora ujedinjavati.

 

IMG_2070-(Kopiraj).jpg

 

Prikazana su i dva kratka filma , „Život poslije“ i „Transplantacija srca u živo“, koja u svega nekoliko minuta na sasvim emotivan i ljudski način dočaravaju priču osoba koje su doniranjem organa svojih najmilijih dali nove šanse za život dotadašnjim strancima, ali danas novim članovima svoje obitelji." Dio moga sina i dalje živi, lakše je" riječi su majke iz Republike Srpske koja je doniravši organe svoga sina spasila nekoliko života te mu tako omogućila da i dalje živi.
Kada je riječ o iskustvima iz regije, npr. Republika Hrvatska je već daleko odmakla te se kod njih godišnje obavi između 300 i 400 transplantacija dok u BiH za primjer, godišnje umre i do 400 ljudi na dijalizi. Međutim, u Hrvatskoj je do 2015. godine bilo potpisanih više od milijun kartica i ova država sa Španjolskom dijeli prvo mjestu u Europi po broju potpisanih kartica.
Kad je riječ o BiH, donorska kartica je informativnog karaktera, registar donatora ne postoji a u primjeni je Zakon (2017) o pretpostavljenom pristanku koji podrazumijeva da se umrla osoba nije za života pismenom izjavom usprotivila darivanju njenih organa po smrti. Međutim, nakon smrti,donorska kartica liječnicima daje povod za razgovor s obitelji.

I pored tog pretpostavljenog pristanka potencijalnog donora, Zakon propisuje da suglasnost za transplantaciju njegovih organa nakon smrti, medicinarima daje i najuža obitelj, prvenstveno bračni ili vanbračni partner ako ga je donor imao, ako nije, pristanak daju roditelji, a ako nije imao ni njih u trenutku svoje smrti, suglasnost daju djeca. Zakon je predvidio i povećanje lepeze živih darivatelja. Do sad je bilo otac, majka, sestra i supružnici, sad donor može da bude do četvrtog koljena no rodbinska veza je kod živih donatora i dalje obavezna.

U proteklih 20 godina u kliničkim centrima u našoj zemlji urađeno je nešto više od 300 transplantacija.

Liste čekanja pacijenata na transplantaciju organa u Republici Srpskoj i Brčko distriktu ne postoje, a prema službenim podacima u Federaciji BiH preko 200 obrađenih osoba čeka na bubreg, jetru, srce ili pak na rožnice.

S druge strane, podaci za BiH u cijelosti pokazuju da se ukupno 2.700 pacijenata nalazi na dijaliznom liječenju, a njih između 700 i 900 navedeni su kao potencijalni primatelji bubrega.

Zbog loše svijesti građana o doniranju organa, neimplementaciji zakona te neaktivnosti nadležnih u našoj zemlji iz godine u godinu sve je manji broj obavljenih transplantacija.

 

IMG_2048-(Kopiraj).jpg

IMG_2047-(Kopiraj).jpg

IMG_2060-(Kopiraj).jpg

IMG_2062-(Kopiraj).jpg

IMG_2066-(Kopiraj).jpg

 

IMG_2068-(Kopiraj).jpg

IMG_2082-(Kopiraj).jpg

 Informacije glede potpisivanja kartica možete dobiti putem Facebook stranice Udruženja--> https://bit.ly/2DZF4UN 

 

IM/artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sarajevski kiseljak - novi 28.6.

darivanje fojnica

"Sve što može poslužiti životu grijeh je pokopati" Ivan Pavao II.

To nije humanost, nije čin dobre volje, ne zaslužuje pljesak ni pohvale. Biti registrirani donor organa je dužnost jer je činjenica da transplantacije nema bez doniranja organa! Broj darovanih organa od preminulih osoba mjerilo je razvijenosti društva a o darivanju organa uvijek razmišljamo kao primatelji a ne darivatelji jer,20 je puta veća šansa da će vam organ zatrebati nego da ćete postati donorom!

Naime, Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika F BiH zajedno sa Donorskom mrežom u BiH nastavlja s kampanjom i edukacijom građana o darivanju i transplantaciji organa kao i o prevenciji i načinu liječenja unutarnjih organa.

 

IMG_2057-(Kopiraj).jpg

 

Tako su ove dvije NVO u suradnji s Lječilištem Reumal i Općinom Fojnica večeras u Fojnici organizirali edukativnu tribinu pod nazivom „ Darivanje organa-Novi život na dar“.
Panelom je moderirao gospodin Tomislav Žuljević predsjednik UO U DiTB F BiH a skupu su nazočili profesori i doktori KB-a Zenica i UKC-a Tuzla, održavši predavanja vezana za bubrežnu bolest, prevenciju i način liječenja sa posebnim aspektom na donaciju i transplantaciju organa.

 

IMG_2049-(Kopiraj).jpg

 

Dr. Lejla Bečić- Hantalašević bazirala se na bolesti bubrega koje se najviše i vežu uz temu transplantacije čemu svjedoči i podatak da je trenutno samo u Federaciji skoro 2 000 ljudi na dijalizi koji žive u nadi da će dobiti šansu za novi organ. Dr.Bečić- Hantalašević govoreći o prevenciji naglasila je važnost vode, upozorila na upotrebu lijekova pogotovo onih protiv bolova, štetnost pušenja te nužnost kretanja. Upozorila je i na nepotrebno prekomjernu upotrebu soli u kuhanju te istaknula samo jedan zanimljiv podatak koji kaže kako u samo jednom kruhu ima dovoljno soli za 24 sata potrebe za istom.

 

IMG_2053-(Kopiraj).jpg

 

Situacija u BiH po pitanju transplantacija malo je reći da nije sjajna. "Da nam nije Tuzle, ne bismo imali o čemu pričati" spomenuo je gospodin Žuljević, najavivši tako prof.dr. Enisu Mešić šeficu Odjela za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla koja je govorila o transplantacijama u BiH kazavši kako je prva izvedena (1974.) svega 20-ak godina nakon prvog zahvata u svijetu.
"120 000 operacija transplantacije raznih organa obavi se godišnje u svijetu. U BiH postoji 28 dijaliznih centara te tri transplantacijska centra, Banja Luka, Tuzla i Sarajevo od kojih je aktivna jedino Tuzla" kazala je prof.dr. Mešić te spomenula kako Brčko i Republika Srpska nemaju ni liste čekanja nego po potrebi svojim pacijentima zahvate refundiraju uglavnom u Tuzli. "Jedini način da ovo poprilično loše stanje promijenimo je da ustrajemo, da promoviramo transplantaciju kao metodu liječenja, da promoviramo darivanje organa. To mora, između ostalih, biti i državni prioritet, moramo postići i nešto više od samo deklarativne političke podrške, težiti članstvu u Eurotransplantu, raditi s medijima, educirati liječnički kadar ali naposljetku i javnost " zaključila je.

 

IMG_2065-(Kopiraj).jpg

 

Dr. Nermina Rizvanović, specijalista anesteziolog i bolnički eksplantacijski koordinator za Federaciju BiH svojim je predavanjem razbila određene predrasude o potencijalnim donorima. "Organ se od preminulih može uzeti samo ako je uzrok smrti bila moždana smrt. A samo dva posto pacijenta u jedinicama intenzivnog liječenja život okončaju dijagnozom smrti mozga. To su prije svega povrede glave (prometne nesreće...), krvarenja, tromboze, upale središnjeg nervnog sustava, tumori mozga... Ostali pacijenti, koji završe život zastojem srca, prestankom disanja, prestankom funkcije bubrega ili na neke drugačije načine, nisu pogodni za da budu donori.

Moždana smrt je smrt čovjeka koja podrazumijeva da je došlo do prekida svih funkcija središnjeg nervnog sustava tj. mozga: pacijent nema svijesti, ne diše sam – disanje se održava mašinom za disanje - a njegova cirkulacija se vještački održava lijekovima. I, upravo to što imamo mogućnost da mašina diše za pacijenta, da isporučuje kisik i da lijekovima održavamo rad srca i cirkulaciju, mi možemo izvjesno vrijemo održavati organe vitalnim i pogodnim za transplantaciju" kazala je dr. Nermina Rizvanović te ponovila kako je smrt mozga ujedno i smrt čovjeka i ovo pravilo se uzima kao koncensus etičkih, pravnih i medicinskih načela.

 

IMG_2056-(Kopiraj).jpg

 

Na tribini su govorili i pacijenti koji čekaju na transplantaciju kao i oni koji su transplantirani i koji su dobili novu šansu za život. Iznimno emotivnim pokazalo se obraćanje gospodina Branka Vrepca koji je i najzaslužniji za tribinu u Fojnicu. Čovjek koji se cijeli život bori sa zdravstvenim poteškoćama, koji je preživio preko 20 operacija, trpi nesnosne bolove istodobno odiše nevjerojatnim životnim optimizmom i energijom nazočnima je poručio kako se nikad ne smijemo predati, kako uvijek postoji neko rješenje.

Istaknuto je i stajalište vjerskih organizacija koje skoro pa u pravilu nemaju ništa protiv transplantacije. Na tribini je to potvrdio, barem kada je u pitanju katolička crkva, gvardijan fojničkog Samostana fra Miro Relota kazavši kako nas borba za životom mora ujedinjavati.

 

IMG_2070-(Kopiraj).jpg

 

Prikazana su i dva kratka filma , „Život poslije“ i „Transplantacija srca u živo“, koja u svega nekoliko minuta na sasvim emotivan i ljudski način dočaravaju priču osoba koje su doniranjem organa svojih najmilijih dali nove šanse za život dotadašnjim strancima, ali danas novim članovima svoje obitelji." Dio moga sina i dalje živi, lakše je" riječi su majke iz Republike Srpske koja je doniravši organe svoga sina spasila nekoliko života te mu tako omogućila da i dalje živi.
Kada je riječ o iskustvima iz regije, npr. Republika Hrvatska je već daleko odmakla te se kod njih godišnje obavi između 300 i 400 transplantacija dok u BiH za primjer, godišnje umre i do 400 ljudi na dijalizi. Međutim, u Hrvatskoj je do 2015. godine bilo potpisanih više od milijun kartica i ova država sa Španjolskom dijeli prvo mjestu u Europi po broju potpisanih kartica.
Kad je riječ o BiH, donorska kartica je informativnog karaktera, registar donatora ne postoji a u primjeni je Zakon (2017) o pretpostavljenom pristanku koji podrazumijeva da se umrla osoba nije za života pismenom izjavom usprotivila darivanju njenih organa po smrti. Međutim, nakon smrti,donorska kartica liječnicima daje povod za razgovor s obitelji.

I pored tog pretpostavljenog pristanka potencijalnog donora, Zakon propisuje da suglasnost za transplantaciju njegovih organa nakon smrti, medicinarima daje i najuža obitelj, prvenstveno bračni ili vanbračni partner ako ga je donor imao, ako nije, pristanak daju roditelji, a ako nije imao ni njih u trenutku svoje smrti, suglasnost daju djeca. Zakon je predvidio i povećanje lepeze živih darivatelja. Do sad je bilo otac, majka, sestra i supružnici, sad donor može da bude do četvrtog koljena no rodbinska veza je kod živih donatora i dalje obavezna.

U proteklih 20 godina u kliničkim centrima u našoj zemlji urađeno je nešto više od 300 transplantacija.

Liste čekanja pacijenata na transplantaciju organa u Republici Srpskoj i Brčko distriktu ne postoje, a prema službenim podacima u Federaciji BiH preko 200 obrađenih osoba čeka na bubreg, jetru, srce ili pak na rožnice.

S druge strane, podaci za BiH u cijelosti pokazuju da se ukupno 2.700 pacijenata nalazi na dijaliznom liječenju, a njih između 700 i 900 navedeni su kao potencijalni primatelji bubrega.

Zbog loše svijesti građana o doniranju organa, neimplementaciji zakona te neaktivnosti nadležnih u našoj zemlji iz godine u godinu sve je manji broj obavljenih transplantacija.

 

IMG_2048-(Kopiraj).jpg

IMG_2047-(Kopiraj).jpg

IMG_2060-(Kopiraj).jpg

IMG_2062-(Kopiraj).jpg

IMG_2066-(Kopiraj).jpg

 

IMG_2068-(Kopiraj).jpg

IMG_2082-(Kopiraj).jpg

 Informacije glede potpisivanja kartica možete dobiti putem Facebook stranice Udruženja--> https://bit.ly/2DZF4UN 

 

IM/artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.