Ovogodišnji Sajam pratile i dvije izložbe te znanstveni skup o Dragutinu Lermanu
Treći vikend u listopadu i ove je godine bio je rezerviran za sve zaljubljenike u "suze majke zemlje", kristale. Zavičajna Udruga "Kreševski citrin" u prostorijama Osnovne škole "Dr. Boris Ćorić" u Kreševu organizirala je dvodnevni, 11. po redu, Sajam minerala, stijena, fosila, dragog i poludragog kamenja. Po riječima Alojza Filipovića, člana Organizacijskog odbora, ovogodišnji Sajam je okupio 30-ak izlagača iz svih krajeva BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Austrije, Češke, Italije, ali i daleke Australije.
"Veoma smo zadovoljni i brojem izlagača i posjetom Sajmu. Ovu manafestaciju, jedinstvenu u BiH, posjetilo je mnoštvo zaljubljenika u minerale, stijene i fosile, a među njima su i učenici 18 škola iz BiH koji su na Sajam došli organizirano. Mi organizatori svake godine se trudimo posjetiteljima osigurati i nešto novo. Ove godine imamo dvije izložbe, izložbu opala iz Coober Pedyja iz Australije kao i izložbu maketa rudarskih uređaja i sprava višemilenijskog rudarstva i kovinolivstva, autora Ante Buzuka iz Kreševa. Na sajmu se mogu pogledati i brojne druge zanimljivosti poput fosilnih ostataka mamuta pronađenih na području Uskoplja. U sklopu Sajma, održan je i znanstveni skup o Dragutinu Lermanu, znamenitom istraživaču koji je posljdednje godine života proveo u Kreševu", kaže Filipović. Bilo je to više nego dovoljno razloga za posjet Sajmu.
Opali iz Australije na Sajmu su se mogli vidjeti prvi put zahvaljujući Vejsilu Jahiću rodom iz Donjeg Žeželova u blizini Lepenice u općini Kiseljak.
"Skupljanje opala moj je hobi. Godinama sam radio po rudnicima u Australiji, i sam sam vlasnik jednog od njih. Sad sam se sa suprugom vratio u rodni kraj i želim ovdje u Kreševu pokazati australske opale. Oni su izuzetno lijepi i vrijedni, za ovdašnje prilike preskupi", ispričao nam je Jahić.
Uz prelijepe opale i ove godine na Sajmu u Kreševu bio je postavljen i štand s hijalofanom. Pripremila ga je obitelj Zukić iz Busovače, jedinog mjesta u svijetu u kojemu postoji nalazište hijalofana.
Srednjobosansko škriljavo gorje bogato je i drugim mineralima, a svako mjesto poznato je po nalazištima nekog od njih. Treba ih samo pronaći i njihovu jedinstvenu ljepotu podijeliti s drugima. U Kreševu, gdje se već 11 godina organizira Sajam minerala, stijena i fosila, zaljubljenika u ovo skriveno blago Zemlje ne nedostaje i to u svim naraštajima. Potvrdili su nam to i 10-godišnji Josip Trogrlić i njegov godinu dana stariji prijatelj Karlo Buzuk, obojica iz Kreševa. Oni su također izlagali na Sajmu, a na njihovu štandu su bili uglavnom minerali koje su sami pronašli i iskopali.
Da je rudarenje višestoljetna tradicija u Kreševu svojom je izložbom pokazao Anto Buzuk iz Kreševa, prikazujući svojim maketama kako se u Kreševu rudarilo nekad.
U Kreševo se zaljubio u Dragutin Lerman, znameniti hrvatski istraživač koji je posljednje godine svojega života odlučio provesti upravo u ovom srednjobosanskom gradiću. Kako bi osvijetlili njegov lik i vrijeme u kojemu je živio, općina Kreševo i Zavičajna udruga "Kreševski citrin", u sklopu 11. Sajma minerala, stijena i fosila organizirali su Okrugli stol pod nazivom "Između snova i stvarnosti", na kojemu su o ovom istraživaču govorili ugledni znanstvenici iz Hrvatske, a prikazan je i dokumentarni film Lawrencea Kiirua "Sjećanje na Dragutina Lermana".
Lerman je rođen u Požegi u Hrvatskoj 1863 godine. Sudionik je istraživačke ekspedicije belgijskog kralja Leopolda II. U Africi,, kasnije i belgijski konzul u Kongu. Potkraj života, godine 1911., došao je u Kreševo istraživati rudna bogatstva. Tu je i umro te pokopan 1918. godine. Napisao je nekoliko knjiga o svojim lutanjima po Africi. Pisma prijateljima skupljena su u knjigama Listovi iz Afrike (Požega, 1891.) i Novi listovi iz Afrike (Požega, 1896.). Njegov Afrički dnevnik (1832.-1896.) nalazi se u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a zbirka etnografskog materijala čuva se u Etnografskom muzeju u Zagrebu te, manjim dijelom, u Muzeju Grada Požege. Nakladni zavod "Znanje" Zagreb izdao je 1992. godine njegovu knjigu Kreševski dnevnici 1916-18.
(artinfo.ba/ap)
