× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

magnezij namirnice

Magnezij je svestrana tvar. On sudjeluje u preko 600 različitih procesa u našem organizmu. Taj mineral snage utječe npr. na hormonski sustav, regulira suradnju mišića i živaca i doprinosi čvrstoći kostiju.  Magnezij je po zastupljenosti u našem organizmu na četvrtom mjestu, a ima brojne važne uloge - regulira otkucaje srca i kontrakciju mišića, štiti živce, zdrave zube... Važan je za neuromuskulatorni prijenos, mineralizaciju kostiju, odgovoran je za aktivnost kalcijevih kanala, sudjeluje u stvaranju iskoristivosti ATP-a te u koagulaciji i transportu glukoze u stanice. On regulira otkucaje srca i kontrakciju mišića, štiti živce, održava zdravo funkcioniranje prostate te regulira rad štitnjače.

ZDRAVLJE SRCA

Magnezij pomaže u kontroli neuromuskularne refleksne aktivnosti srca, tako da srce kuca u redovnim ritmičkim udarcima. On također pomaže u sprečavanju abnormalnog zgrušavanja krvi u srcu. To može smanjiti šanse za srčani ili moždani udar, a čak može pomoći u oporavku, ako ste ih pretrpjeli. S druge strane, nedostatak magnezija može rezultirati u promijenjenim kardiovaskularnim funkcijama.

POMOĆ KOD PMS-a

Menstrualni bolovi i predmenstrualni sindrom, skraćeno PMS, spadaju u najčešće ginekološke tegobe. U slučaju PMS-a, nekoliko dana prije početka menstruacije nastaju simptomi kao iznemoglost, zadržavanje vode i preosjetljivost. Samo krvarenje u menstruaciji često je popraćeno akutnim tegobama kao grčevima, bolovima u donjem dijelu trbuha i u leđima. Tada je riječ o dismenoreji. Budući da magnezij doprinosi normalnom funkcioniranju mišića i živaca te ima učinak proširenja krvnih žila, redovito uzimanje magnezija može prevenirati PMS/dismenoreju i ublažiti simptome kao grčeve i glavobolju.

ZDRAVLJE KOSTIJU

Magnezij je važan i za zdravlje kostiju. Preko 60 % ukupnog magnezija u organizmu pohranjuje se u kostima. Stanicama koje tvore kosti potreban je magnezij kako bi nesmetano mogle obavljati svoje funkcije. Nedostatak magnezija može dovesti do smanjene stabilnosti kostiju i time pospješiti osteoporozu. Dovoljna opskrba magnezijem važna je i za pohranu kalcija u kostima jer magnezij sudjeluje u hormonalnoj regulaciji ravnoteže kalcija.

PRAVILAN RAD MIŠIĆA

Manjak magnezija u organizmu povezuje se s mnogim simptomima poput umora, grčeva u mišićima i iscrpljenosti. Svima, a naročito aktivnim vježbačima magnezij je potreban za održavanje optimalne razine kisika u organizmu kao i za korištenje energije. Nedostatak magnezija dovodi do povećane potrebe organizma za kisikom i posljedično bržeg umaranja.

Najbolji prirodni izvori magnezija nalaze se u orašastim plodovima, žitaricama, grahu, tamno zelenom lisnatom povrću, ribi, mesu i općenito u namirnicama koje sadrže puno vlakana. Najviše magnezija pronaći ćeš u špinatu, sjemenkama bundeve, suncokreta i sezama te u kvinoji, smeđoj riži, indijskim oraščićima i bademima. Osim zelenog povrća, magnezij sadrže i nerafinirane žitarice, dakle sve integralne namirnice.

Magnezij u obliku dodatka prehrani može se naći u nekoliko oblika poput oksida, citrata ili glicinata, a nutricionisti kažu kako istraživanja koja su proučavala biološku iskoristivost različitih oblika magnezija u pravilu govore u prilog citratu kao obliku koji se u našem organizmu najbolje apsorbira, međutim, navode kako su pokazane razlike zanemarive.

 

Nikolina J/ artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sarajevski kiseljak - novi 28.6.

magnezij namirnice

Magnezij je svestrana tvar. On sudjeluje u preko 600 različitih procesa u našem organizmu. Taj mineral snage utječe npr. na hormonski sustav, regulira suradnju mišića i živaca i doprinosi čvrstoći kostiju.  Magnezij je po zastupljenosti u našem organizmu na četvrtom mjestu, a ima brojne važne uloge - regulira otkucaje srca i kontrakciju mišića, štiti živce, zdrave zube... Važan je za neuromuskulatorni prijenos, mineralizaciju kostiju, odgovoran je za aktivnost kalcijevih kanala, sudjeluje u stvaranju iskoristivosti ATP-a te u koagulaciji i transportu glukoze u stanice. On regulira otkucaje srca i kontrakciju mišića, štiti živce, održava zdravo funkcioniranje prostate te regulira rad štitnjače.

ZDRAVLJE SRCA

Magnezij pomaže u kontroli neuromuskularne refleksne aktivnosti srca, tako da srce kuca u redovnim ritmičkim udarcima. On također pomaže u sprečavanju abnormalnog zgrušavanja krvi u srcu. To može smanjiti šanse za srčani ili moždani udar, a čak može pomoći u oporavku, ako ste ih pretrpjeli. S druge strane, nedostatak magnezija može rezultirati u promijenjenim kardiovaskularnim funkcijama.

POMOĆ KOD PMS-a

Menstrualni bolovi i predmenstrualni sindrom, skraćeno PMS, spadaju u najčešće ginekološke tegobe. U slučaju PMS-a, nekoliko dana prije početka menstruacije nastaju simptomi kao iznemoglost, zadržavanje vode i preosjetljivost. Samo krvarenje u menstruaciji često je popraćeno akutnim tegobama kao grčevima, bolovima u donjem dijelu trbuha i u leđima. Tada je riječ o dismenoreji. Budući da magnezij doprinosi normalnom funkcioniranju mišića i živaca te ima učinak proširenja krvnih žila, redovito uzimanje magnezija može prevenirati PMS/dismenoreju i ublažiti simptome kao grčeve i glavobolju.

ZDRAVLJE KOSTIJU

Magnezij je važan i za zdravlje kostiju. Preko 60 % ukupnog magnezija u organizmu pohranjuje se u kostima. Stanicama koje tvore kosti potreban je magnezij kako bi nesmetano mogle obavljati svoje funkcije. Nedostatak magnezija može dovesti do smanjene stabilnosti kostiju i time pospješiti osteoporozu. Dovoljna opskrba magnezijem važna je i za pohranu kalcija u kostima jer magnezij sudjeluje u hormonalnoj regulaciji ravnoteže kalcija.

PRAVILAN RAD MIŠIĆA

Manjak magnezija u organizmu povezuje se s mnogim simptomima poput umora, grčeva u mišićima i iscrpljenosti. Svima, a naročito aktivnim vježbačima magnezij je potreban za održavanje optimalne razine kisika u organizmu kao i za korištenje energije. Nedostatak magnezija dovodi do povećane potrebe organizma za kisikom i posljedično bržeg umaranja.

Najbolji prirodni izvori magnezija nalaze se u orašastim plodovima, žitaricama, grahu, tamno zelenom lisnatom povrću, ribi, mesu i općenito u namirnicama koje sadrže puno vlakana. Najviše magnezija pronaći ćeš u špinatu, sjemenkama bundeve, suncokreta i sezama te u kvinoji, smeđoj riži, indijskim oraščićima i bademima. Osim zelenog povrća, magnezij sadrže i nerafinirane žitarice, dakle sve integralne namirnice.

Magnezij u obliku dodatka prehrani može se naći u nekoliko oblika poput oksida, citrata ili glicinata, a nutricionisti kažu kako istraživanja koja su proučavala biološku iskoristivost različitih oblika magnezija u pravilu govore u prilog citratu kao obliku koji se u našem organizmu najbolje apsorbira, međutim, navode kako su pokazane razlike zanemarive.

 

Nikolina J/ artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.