Gotovo polovica svjetske proizvodnje nafte dolazi iz zemalja pogođenih sukobima, što pokazuje razmjere ovogodišnjih poremećaja na energetskom tržištu, koji su nadmašili one iz prethodnih kriza, prema Reutersovim izračunima.
Napadi SAD-a i Izraela na Iran prije šest mjeseci pokrenuli su dosad najveću krizu u opskrbi naftom, kojoj se zasad ne nazire kraj.
U isto vrijeme, rat Rusije i Ukrajine doveo je do smanjenja proizvodnje i prerade nafte, uključujući i u Kazahstanu, dok su dodatni pritisak stvorili sukobi u Libiji i američka ograničenja izvoza venezuelanske nafte početkom godine.
Zemlje pogođene tim sukobima prošle su godine proizvodile oko 45 milijuna barela nafte dnevno, odnosno više od 43 posto svjetske proizvodnje, prema Reutersovom izračuni objavljenom u ponedjeljak, utemeljenom na podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA).
U Perzijskom zaljevu trenutačno nedostaje između pet i sedam milijuna barela nafte dnevno. Saudijska Arabija dio izvoza preusmjerava prema Crvenom moru, dok zemlje izvoznice iz Perzijskog zaljeva dio nafte tajno prevoze kroz Hormuški tjesnac.
Rizici za opskrbu i dalje su veliki, što su pokazali i napadi u Crvenom moru te blizu Sueskog kanala u srpnju.
artinfo.ba
