Vlada Federacije Bosne i Hercegovine priprema izmjene zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji koje bi trebale konačno otkočiti realizaciju jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji.
Prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo.ba, o ovim izmjenama bi se na sjednici Vlade FBiH moglo raspravljati već u narednim danima, nakon čega bi prijedlog bio upućen u parlamentarnu proceduru.
Kako neslužbeno doznaju, Vlada razmatra prilično neuobičajeno rješenje – da se ime investitora koji će realizirati projekt izravno unese u zakon.
Radi se o potezu koji predstavlja svojevrstan presedan, ali bi mogao značajno ubrzati realizaciju projekta. Ako Parlament FBiH usvoji ovakav prijedlog, investitor bi praktično odmah mogao započeti implementaciju.
Američki investitor u fokusu
Podsjetimo, početkom godine Vlada FBiH usvojila je informaciju o zaprimljenom pismu namjere američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je iskazala interes za velike infrastrukturne investicije u BiH.
Njihov plan obuhvaća razvoj Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, izgradnju plinskih elektrana, ali i modernizaciju zračniih luka u Sarajevu i Mostaru.
Energetski zaokret za BiH
Južna interkonekcija smatra se projektom koji bi mogao potpuno promijeniti način opskrbe energijom u Bosni i Hercegovini.
Planirano je povezivanje domaće plinske mreže s LNG terminalom na Krku, čime bi BiH dobila pristup globalnom tržištu plina, uključujući i američki LNG, te smanjila zavisnost od jednog dobavljača.
Naime, kapacitet plinovoda procijenjen je na 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što višestruko nadmašuje trenutnu potrošnju plina u BiH, koja iznosi oko 230 milijuna kubnih metara.
Gasne elektrane kao ključ sistema
Kako bi se iskoristio puni kapacitet plinovoda, planirana je izgradnja tri moderne plinske elektrane ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja bi godišnje mogla proizvoditi oko 6 teravat-sati električne energije, što predstavlja približno polovinu ukupne potrošnje struje u BiH.
Istovremeno, očekuje se da će plinske elektrane trošiti oko milijardu kubnih metara plina godišnje, dok bi ostatak bio dostupan za industriju, plinofikaciju novih područja i druge potrošače.
artinfo.ba
