Iako je evidentno da Bosna i Hercegovina po mnogim pitanjima ne funkcionira kao država, bilo kakav spomen teritorijalnog ili ustavnog preustroja po principima federalizma ili konsocijacije u bošnjačkoj javnosti izazove burne reakcije. Iako svaka politika ima legitimno pravo zastupati svoje ciljeve, samo spominjanje nove federalne jedinice s hrvatskom većinom se označava kao fašizam, dok je težnja za unitarnom građanskom državom koja je suprotna načelima Ustava BiH, prema tim istim kriterijima patriotizam.

Bilo kakav izraz glasova s hrvatske strane oko zahtjeva za ravnopravnošću konstitutivnih naroda izražen kroz postojeće institucije, ili kroz teritorijalni preustroj BiH ne može proći nezapaženo i to do mjere sotonizacija. Bošnjačka politika se postavlja kao jedina ispravna i hegemona u odnosu na građane hrvatske i srpske nacionalnosti, mada u BiH zapravo ne postoji samo jedna javnost, nego barem tri.

"Ona sa sjedištem u Mostaru, ona sa sjedištem u Banjoj Luci i ona sa sjedištem u Sarajevu. Kada imamo ovakve burne reakcije iz političkog i medijskog Sarajeva, znamo da je to jednostavno dio te dnevne politike i svakodnevne borbe za prevlast u BiH. Traženje federalizacije ili traženje teritorijalne reorganizacije BiH, što se u ovom trenutku sve češće i na određenim političkim adresama raspravlja je samo operacionalizacija kako bolje urediti odnose između konstitutivnih naroda u BiH", objašnjava politolog i novinar Branimir Galić.

"Ono što je prije svega i ratno vodstvo '92 i ono što danas političari iz Sarajeva objašnjavaju toj javnosti je zapravo "cijela Bosna i Hercegovina". U realizaciji toga projekta mora se prvo svladati, kako je svojedobno vrlo iskreno rekao gospodin Izetbegović rekao, najprije Hrvate i nakon toga se obračunati sa Srbima. To je vjerojatno dio motiva zašto se o tome uopće ne želi razgovarati", kazao je novinar Zoran Krešić.

Politolog Galić podsjeća kako su stranke sa sjedištem u Sarajevu imale sastanak s američkom veleposlanicom 2018. godine. Otvoreno su se zalagale protiv današnjeg ustavnog uređenja i to im nije bilo sporno.

"Tražile su da se uloga Doma naroda Parlamenta Federacije izjednači s ulogom Vijeća naroda u Republici Srpskoj. Dakle da dva zakonodavna doma, Dom naroda i Zastupnički dom u FBiH ne budu imali znak jednakosti. A znamo da je Dom naroda Parlamenta Federacije napravljen tako da štiti interes konstitutivnih naroda entitetu Federacija BiH. A samo godinu iza toga 2019. godine SDA je otvoreno u svojoj programskoj deklaraciji kazala da se zalaže za povratak Republike BiH koja će imati tri razine vlasti - lokalnu, regionalnu i državnu. Dakle zalagali su se za ukidanje entiteta", dodao je.

No, zato bošnjačka javnost posebno burno reagira na izjave hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu poput Željane Zovko i Tomislava Sokola na sami spomen principa federalizacije i konsocijacije BiH, unatoč mnogim pozitivnim europskim iskustvima takvih uređenja.

"Upravo su one jedno dobronamjerno upozorenje da taj dio političkog Sarajeva na vrijeme shvati da su se vremena promijenila, da izađu iz te velikosrpske miloševićevske matrice koju sada pokušavaju primjeniti u BiH. Te da se konstruktivnom dijalogu svih zainteresiranih strana u BiH, legitiminih predstavnika sva tri konstitutivna naroda pokuša osigurati stabilnost i dugoročno održivo političko rješenje za BiH, a koje će biti na tragu nekih pozitivnih europskih iskustava", mišljenja je politolog Danijel Vidović.

"Čini mi se da su sve mogućnosti da se institucionalno osigura jednakopravnost Hrvata u BiH. Ono što Hrvati danas i što se čuju kao hrvatski glasovi u pravcu ostvarivanja teritorijalne jedinice su zapravo samo odraz onoga što oni doživljavaju kao nemogućnost da biraju svoje političke predstavnike i kroz to da im predstavnici drugog naroda utječu, ja bih rekao i na osnovne stvari u njihovom životu", dodaje Krešić.

Bosna i Hercegovina kao znatno složenija država tražeći svoj idealan model funkcioniranja može uzore pronaći u sebi sličnim državama poput Belgije ili možda Švicarske. Međutim, dok god postoji potreba za političkom silom i neprihvaćanje realnog stanja na terenu da građani BiH nisu samo oni koji bi entitete ukidali teško će doći do prihvatljivog rješenja za sve.

Više u prilogu: