
Na zahtjev Vlade RH pokušajem prisilne eksproprijacije u hrvatskom povratničkom mjestu bavit će i visoki predstavnik
„Imam petoro djece, pet sinova koji ovdje idu u školu i treniraju u HNK „Sloga“, zaposlen sam u HP Mostar, supruga u školi, napravili smo kuću u Donjoj Ričici i dobro nam je ovdje. Svoju djedovinu ne želim prodati, ne želimo opet ići odavde kao što smo morali u ratu“, kaže Mario Glavaš iz Donje Ričice koji u pokušaju proširenja rudnika Gračanica na ovo naselje u kojemu žive 64 hrvatske obitelji vidi pokušaj ponovnog iseljavanja, treći po redu.
Istog su stava i ostali žitelji ovog povratničkog naselja s kojima smo razgovarali.
„80.-ih godina pokušala nas je zbog rudnika odavde iseliti vlast bivše države, Nije im uspjelo. U ratu smo svi protjerani. Vratili smo se i sad nas opet zbog rudnika pokušavaju iseliti u miru. Poručujemo im da mi nećemo seliti, da smo htjeli otići ne bi obnavljali svoje kuće. Ovdje sam rođen, želim ovdje provesti svoje umirovljeničke dane, ovdje su i moji sinovi sa svojim obiteljima i svi mi želimo ostati ovdje“, kaže Branko Boškić, također iz Donje Ričice.

Žitelji ovog povratničkog naselja s hrvatskom većinom u zahtjevu za proširenjem rudnika Gračanica ne vide ekonomsku opravdanost već isključivo političku odluku s ciljem da se one koji su u ratu protjerani ponovno raseli, ovog puta s obrazloženjem da bez proširenja, rudnik ugljena Gračanica neće opstati, a 140 radnika ostat će bez posla. Uz Hrvate iz Donje Ričice i njihovu želji za ostankom na svojim stoljetnim ognjištima, stali su i hrvatski politički predstavnici u općini Gornji Vakuf- Uskoplje .
Međutim, po zakonu većine u Općinskom vijeću preglasani su od strane bošnjačkih vijećnika.
„Na adresu Općinskog vijeća prije nekoliko mjeseci stigao je zahtjev za proširenje rudnika na naselje Donja Ričica. Mi smo sazvali javna raspravu na kojoj su mještani kategorički odbili prodati zemlju.
Bošnjački vijećnici su nas potom preglasali i sada je odluka na Vladi KSB i ministru gospodarstva koji treba predložiti ovo pitanje. Mišljenja sam da ekonomske opravdanosti za proširenjem rudnika koji bi mogao iskorištavati ugljen na ovom području samo devet godina nema i da je ovo političko, a ne ekonomsko pitanje. Rudnik bi u početku iselio stanovnike većinski Hrvatima naselje Donje Ričice, a potom i okolnih naselje s bošnjačkom većinom“, kaže Goran Batinić (HDZ BiH), predsjednik Općinskog vijeća Gornji Vakuf- Uskoplje.

O problemu s kojim se suočavaju, Hrvati povratnici i hrvatski politički predstavnici upoznali su i šefa hrvatske diplomacije Gordana Grlića Radmana koji je za posjeta Bugojnu i Gornjem Vakufu- Uskoplju boravio i u Donjoj Ričici.
„Vlada RH upoznata je s ovim problemom. Slažemo se s mještanima da ovdje nema ekonomske opravdanosti i da je ovo isključivo političko pitanje. Ovdje se po meni prisilnom eksproprijacijom žele iseliti 64 hrvatske obitelji, oduzeti im se 78 hektara zemlje na kojoj se nalazi i groblje s grobovima njihovih predaka. S ovim problem upoznao visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mi je promptno odgovorio da će ispitati sve okolnosti“, kazao je nakon razgovora s mještanima Donje Ričice Gordan Grlić Radman.

Hrvatski povratnici u Donju Ričicu s nestrpljenjem očekuju kada će se zahtjev za proširenje rudnika naći pred ministrima u Vladi KSB. Konkretno, zanima ih kakav će stav zauzeti ministri iz SDA budući da su se ministri iz HDZ-a BiH očitovali po ovom pitanju i neće podržati zahtjev za proširenje rudnika po cijenu raseljavanja Hrvata Donje Ričice. Ministar gospodarstva koju ovu točku treba staviti na dnevni red je Sedžad Milanović koji je ujedno i predsjednik OO SDA u Gornjem Vakufu. Uskoplju, stranke čiji su vijećnici glasali za proširenje rudnika usprkos protivljenju Hrvata iz Donje Ričice. Pravo Hrvata za ostankom na svojim ognjištima s kojih su zadnji put protjerani ratne 1993. godine ili opstanak rudnika u idućih desetak godina? Odgovor na ovo pitanje dat će ministri SDA u Vladi KSB i visoki predstavnik Christian Schmidt, prvi u skladu s brojem ruku koje imaju u Vladi KSB, a drugi sukladno ovlastima ali i međunarodnim konvencijama koje pravu privatnog vlasništva i njegovim raspolaganjem daju neupitnu prednost!



artinfo.ba