Vlada Republike Hrvatske (RH) je sa sjednice u četvrtak u Sabor, uz Strategiju obrane RH i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036. godine, uputila na donošenje i izmjene Zakona o obrani, te o službi u Oružanim snagama kojima se, među ostalim, ponovno uvodi obvezno temeljno vojno osposobljavanje.
"Smatramo da su ovi dokumenti itekako potrebni s obzirom na bitno promijenjene globalne sigurnosne okolnosti. Hrvatska od 2008. ima suspendiranu odluku o služenju vojnog roka, na ovaj način s dobro kalibriranim, prilagođenim temeljnim vojnim osposobljavanjem stvaramo preduvjete da mlade generacije steknu vještine koje 17 ili 18 generacija nije steklo i na taj način jačamo snagu Hrvatske vojske", poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković.
Temeljno vojno osposobljavanje, tzv. vojni rok, u trajanju dva mjeseca trebalo bi započeti od siječnja 2026. godine, prenosi Hina.
U vojnu evidenciju upisuje se državljanin RH-a kad navrši 18 godina, a na vojnu obuku ga se upućuje u kalendarskoj godini kada navršava 19 godina.
Iznimno se mogu uputiti i novaci stariji od 19, a do 30. godine. Nakon što novak dobije poziv za služenje vojnog roka, upućuje se na zdravstveni pregled na kojem se utvrđuje je li sposoban ili ne za vojnu službu, a u slučaju neodazivanja izdaje se nalog policiji za njegovo dovođenje, za što se predviđa i kazna od 250 do 1.320 eura.
Žene ne podliježu novačkoj obvezi, ali mogu dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje, koji je jedan od uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu, i služiti u pričuvnom sastavu.
Dvomjesečna obuka provodit će se na tri lokacije - u vojarnama Knin, Slunj i Požega, a plan je obuhvatiti do pet naraštaja godišnje, odnosno do 800 ročnika po naraštaju, što bi bilo oko 4.000 godišnje. Ako interes bude i veći, kapaciteti će se proširiti.
Ročnici će tijekom vojne obuke biti plaćeni 1.100 euro neto mjesečno uz plaćene troškove prehrane, prijevoza, dopusta. Služenje se upisuje u radni staž, a zaposlenom ročniku prava iz radnog odnosa miruju i ne može dobiti otkaz zbog služenja vojnog osposobljavanja. Nezaposleni ročnici koji prođu obuku, pod jednakim uvjetima sa svima ostalima, imat će prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne samouprave.
Oni koji se pozovu na priziv savjesti morat će obuku služiti civilno i to kroz dva modela - u Civilnoj zaštiti MUP-a ili u lokalnim jedinicama u mjestu prebivališta.
Obuka, i vojna i civilna, može se odgoditi do 29. godine života u slučaju studiranja, te sportašima, za jednu godinu, radi sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, također, najkasnije do navršenih 29 godina. Zakon propisuje i mogućnost odgode u specifičnim slučajevima, a definira i uvjete oslobođenja od služenja, ali i nepozivanja u službu. Jednako tako, propisuju se i uvjeti odbijanja zahtjeva za civilnim služenjem.
Izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama RH propisuje se da će se u djelatnu vojnu službu primati i osobe koje imaju samo osnovnoškolsko obrazovanje, uz uvjet da do isteka prvog ugovora o vojničkoj službi završi srednjoškolsko obrazovanje, a podiže se i dobna granica za dvije godine za ostanak u službi.
"Naša vizija je osigurati snažne Oružane snage i pridonositi stabilnosti u okviru NATO-a i EU, ali i samostalno", kazao je ministar obrane i potpredsjednik hrvatske vlade Ivan Anušić.
Podsjetio je da je Hrvatska 2025. godine dostigla zahtjev NATO-a za obrambenim izdvajanjima u najmanjem iznosu od dva posto BDP-a.
"Vlada je već postavila cilj da do 2027. obrambena izdvajanja dosegnu najmanje 2,5 posto BDP-a, a do 2030. i tri posto BDP-a", dodao je.
artinfo.ba
