Hrvati preglasani na izvanredoj, a nakon toga pao dnevni red redovite sjednice
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH na današnjem izvanrednom zasjedanju potvrdio je sastav Povjerenstva za stručnu ocjenu za izdavanje suglasnosti propisane Zakonom o plinovodu „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“.
Povjerenstvo ima pet članova, predstavnika Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije te županija, odnosno kantona kroz čiji teritorij je planirana trasa plinovoda;Ivan Topić, predstavnik je resornog federalnog ministarstva, Munevera Ivković, predstavnica Hercegovačko- neretvanske, Marijan Gelo, predstavnik Herceg- bosanske, Veronika Galić, predstavnica Zapadno-hercegovačke i Vjekoslav Vavra, predstavnik Kantona Središnja Bosna. Postruci su diplomirani inženjeri građevinarstva, izuzev Vavre koji je diplomirani inženjer arhitekture. Prema članku 11. Zakona o plinovodu Južna interkonekcija, urbanistička suglasnost izdaje se na temelju stručne ocjene Povjerenstva iz federalnog kao i županijskih ministarstava u čijoj nadležnosti su poslovi prostornog uređenja. Sastav Povjerenstva treba potvrditi i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Kao i prilikom donošenja Zakona o plinovodu „Južnainterkonekcija BiH i RH“, i sastav Povjerenstva donesen je uz preglasavanje većine zastupnika stranaka s hrvatskim predznakom. Njih 16 bilo je protiv, jedan je bio suzdržan, dok je 67 zastupnika, uključujući zastupnike stranaka „trojke“ i SDA, diglo ruka za potvrdu Povjerenstva.
Stav zastupnika HDZ- HNS BiH obrazložio je predsjednik Kluba Mladen Bošković. "Mi smo za plin, mi smo za za diverzifikaciju, južnu plinsku konekciju, za sve što je dobro za Federaciju BiH odnosno za BiH ali na način da se uvažava i hrvatski narod. Ne radi se o tomu hoće li plin proći kraj moje kuće, u pitanju je uvažavanje naroda“, pojasnio je Bošković te naveo mnoštvo ustavnih i zakonskih odredbi koje su prekršene kod načina predlaganja sastava Povjerenstva, od činjenice da materijalni nisu dostavljeni na službenim jezicima konstitutivnih naroda do toga da zakonski predlagatelj može biti Vlada F BiH, a ne Federalno ministarstvo industrije, energetike i rudarstva. „ Nastupio je zakonski rok kada samo Vlada FBiH može biti predlagatelj parlamentu, svi ostali rokovi su prošli", naveo je Bošković koji je i dopredsjedatelj Zastupničkog doma.
Nakon izvanredne, predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dragan Mioković otvorio je redovitu sjednicu čiji dnevni red nije dobio podršku većine te sjednica nije ni održana. Zastupnicima oporbe ovog puta su se pridružili zastupnici većine hrvatskih stranaka koji su bili suzdržani prilikom glasovanja o dnevnom redu koji je dobio je potporu samo 34 zastupnika, 47 je bilo suzdržano, a jedan protiv. I ovaj je primjer pokazao da preglasavanje nije put stabilnosti već isključivo dogovor i poštivanje dogovorenih načela na kojima počiva parlamentarna većina. Na dnevnom redu koji nije dobio potporu većine zastupnika nalazili su se Prijedlog zakona o Gradu Kiseljaku, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Federacije BiH, zatim Nacrt Zakona o plinu Federacije BiH kao i Nacrt programa rada Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH za 2025. godinu. Vlada F BiH zbog izostanka predsjednika Vlade F BiH Nermina Nikšića je prethodno povukla Program rada Vlade F BiH za ovu godinu.
artinfo.ba
