U Travniku je u završena 4.sjednica Vlade Srednjobosanske županije u ovom sazivu.
Dnevni red na kojem su 24 točke je usvojen, te dodatna 21.Na samom početku sjednice usvojen je Zapisnik sa 3.redovite sjednice.
Na današnjoj sjednici usvojen je Dokument okvirnog proračuna koji predstavlja trogodišnji planski dokument, odnosno proračunski okvir za raspodjelu sredstava u narednom trogodišnjem razdoblju.Dokument je baziran na projekcijama kretanja koje utvrđuje Direkcija za ekonomsko planiranje te projekcijama o kretanju javnih prihoda Federalnog ministarstva financija.
" Mogu reći kako su za 2024.godinu projekcije vrlo restriktivne, predviđa se mali rast BDP-a, mali rast javnih prihoda što predstavlja ograničenje o planiranju sredstava. Prihodi i rashodi su otprilike visini rebalansa za 2023.godinu ,oko 334 milijuna KM.Već sljedeće godine očekuju se pozitivniji trendovi. Svjesni smo da rigorozne projekcije nose dozu rizika zbog utjecanja širih ekonomskih kretanja u međunarodnoj zajednici, koja će se odraziti i na BiH, i na prihod od PDV-a, koji je osnovni ", kazala je nakon sjednice ministrica financija SBŽ Mirjana Plavčić.
Usvajanjem izvješća o izvršenju Proračuna pokazalo se da je u 2023.godini ostvaren suficit, i da više od polovine otpada na nerealizirana kapitalna ulaganja.
Planirana su kapitalna ulaganja u Ministarstvu obrazovanja za projekte u školama, u Ministarstvu unutarnjih poslova za dovršetak izgradnje policijskih postaja i rekonstrukciju u preostale tri postaje. No, dosta toga nije realizirano u planiranom periodu. Od planiranog 21 milijuna KM utrošeno je oko 6,5 milijuna, što je oko 30 posto planiranog.
"Mi smo u 2022.godini radili rebalans, planirali smo više sredstava za kapitalna ulaganja, ali prvenstveno zbog sporih procedura javnih nabava, žalbi, inertnosti proračunskih korisnika kapitalna ulaganja nisu realizirana u velikom u velikom postotku,stoga je uslijedio zaključak Vlade da se svi preispitamo", dodala je Plavčić.
Zanimljiva je bila rasprava i o solarnim odnosno fotonaponskim elektranama. Interes za iste je jako velik, a to se vidi po broju zahtjeva za dozvole i koncesije koji pristižu.
"Interes je velik, vidljivo je to i po potezu Elektroprivrede koja je donijela Pravilinik i napravila velike izmjene. Po svim općinama odredili su granicu koliko se može graditi i koliko se može graditi i koliko se može priključiti preko već postojećih elektroenergetskih struktura", izjavio je nakon sjednice ministar prostornog uređenja Amir Šećibović
To znači da će svi investitori morati graditi nove vodove. Dodatnu otežavajuću okolnost predstavlja činjenica da je novim Pravilnikom izmijenjen dio koji se odnosi na financiranje. Investitori su dosad plaćali 50 posto, a 50 posto Elektroprivreda, no to se sada promijenilo.
"Elektroprivreda je prepoznala veliko zanumanje i tu je povukla određenje poteze kako bi sačuvala sustav i stigla realizirati postojeće. Novim odlukama sve pada na teret investitora, a to će usporiti i povećati investiciju. To nije razuman potez i očekujemo kako će Elektroprivreda u narednom periodu sagledati detalje kako bi podrška obnovljivim izvorima energije dobila vjetar u leđa, ali i kako bismo pratili strategije za ulazak u EU", dodaje ministar Šećibović.
Fotonaponska elektrana 50 mW koje radi Elektroprivreda dobila je urbanističku dozvolu, pravomoćna je i idu u daljnju proceduru.Vlada i Ministarstvo uradili su svoje, preostaje još obaveza izdavanja građevinske dozvole, no očekuje se da će to ići svojom dinamikom. Rok izgradnje je 24 mjeseca, a ovaj projekt je također od velikog značaja.
artinfo.ba
