U SBŽ najveći dobitnici Jajce i Kiseljak, prihodi oduzeti Bugojnu i novom Travniku
Dobre države nema bez zadovoljnih građana. Svjesna ove činjenice Jelka Milićević (HDZ BiH), federalna ministrica financija i dopredsjednica Vlade FBiH nedavno je donijela odluku o raspodjeli javnih prihoda u 2016. godini. Na odluku ministrice Milićević kojom se pokušava barem djelomice ispraviti nepravda u raspodjeli javnih prihoda koju godinama trpe uglavnom općine i županije s hrvatskom većinom u Federaciji BiH oštro su reagirale bošnjačke stranke, vladajuće kao i oporbene. Najprije se oglasio Kolegij SDA koji je zatražio stavljanje odluke izvan snage tvrdeći kako je nezakonita te da je rezultat samovolje ministara HDZ BiH, a potom i oporbene bošnjačke stranke SDP i DF. Prema računici koju su napravile bošnjačke stranke, ministrica Milićević svojom odlukom smanjila je u ovoj godini prihode Tuzlanskoj županiji za blizu sedam milijuna, Sarajevskoj 5,5 milijuna maraka, Tuzlanskoj za blizu sedam milijuna, Zeničko-dobojskoj za oko 4,3, a Bosansko-podrinjskoj za 3,4 milijuna maraka. Istovremeno, ministrica je povećala prihode Zapadnohercegovačkoj za 4, Posavskoj županiji za 3,4 , Hercegbosanskoj za 3,2 te Hercegovačko-neretvanskoj za 2,5 milijuna maraka. Iako je većinski bošnjačka, u svojim analizama bošnjačke stranke izostavljaju Unsko-sansku županiju kojoj su prihodi također povećani za 2,3 milijuna KM kao i Srednjobosansku koja je najviše profitirala odlukom ministrice Milićević, a koja je mješovita županija u kojoj su Bošnjaci većina. Naime, Srednjobosanskoj županiji prihodi su u 2016. godinu uvećani za 4,5 milijuna KM, piše Večernji list.
Najveća zamjerka bošnjačkih stranaka je da je prilikom izrade koeficijenata za raspodjelu prihoda u 2016. godini Ministarstvo financija FBiH koristilo je podatke Agenciji za statistiku BiH, preliminarne podatke popisa stanovništva iz 2013. godine, umjesto procjena Federalnog zavoda za statistiku.
"Podaci o broju stanovnika korišteni za izračun koeficijenta raspodjele prihoda od neizravnih poreza za 2016. godinu su preuzeti službeni preliminarni rezultati provedenog popisa stanovništva u BiH 2013. godine., potvrđeni u Agenciji za statistiku BiH", priopćili su iz federalnog ministarstva financija.
Na pobunu županija u kojima su Bošnjaci većina, iz federalnog ministarstva financija stiglo je i pojašnjenje kako je ministrica Milićević odluku donijela potpuno zakonito te da se donosi za svaku godinu ponaosob "prema formuli propisanoj Zakonom o pripadnosti javnih prihoda i Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda". U najkraćem, izračunavaju se koeficijenti za svaku županiju i općinu pojedinačno i pri tome se koriste podaci Federalnog zavoda za statistiku i (ili) Agencije za statistiku BiH. Formula za izračun koeficijenta propisana je zakonom – 56 posto prihoda temelji se na broju stanovnika županije, šest posto na površini, 24 posto odnosi se na broj učenika osnovnih škola, a 13 posto na broj učenika srednjih škola. Kada se radi o broju stanovnika, objašnjeno je da su korišteni preliminarni rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine.
Iako nitko od predstavnika Ministarstva nije komentirao dosad korištene podatke Federalnog zavoda za statistiku, očigledna su odstupanja u broju stanovnika kao glavnom kriteriju raspodjele prihoda u odnosu na još uvijek nepotvrđene rezultate popisa stanovništva iz 2013. godine. U čiju korist, odnosno na čiju štetu je Federalni zavod za statistiku radio proteklih godina da se zaključiti vrlo lako usporedbom prijašnjeg i novog izračana raspodjele prihoda u Federaciji BiH.
Novom odlukom ministrice Milićević osim po županijama, došlo je i do preraspodjele prihoda po općinama.
Prema analizi Večernjaka, najveći gubitnik u Sarajevskoj županiji je općina Centar koja ostaje bez 650 tisuća KM prihoda. Novo Sarajevo ostaje bez 416, Novi Grad 355, Trnovo 277, Stari Grad 234 tisuće KM prihoda dok Ilijaš ostaje bez 29 tisuća KM prihoda. S druge strane, prihodi se povećavaju sljedećim sarajevskim općinama: Ilidži za 355, Hadžićima za 106 te Vogošći za 18 tisuća KM.
Grad Tuzla kao sjedište Tuzlanske županije u ovoj godini ostaje bez 863 tisuće KM prihoda, Zenica koja je sjedište Zeničko-dobojske županije bez 907, a Goražde, sjedište Bosansko-podrinjske županije bez 769 tisuća KM. S druge strane neke općine u spomenutim županijama dobijaju veći dio kolača u raspodjeli prijhoda. U ZDŽ to su primjerice Zavidovići koji dobijaju 171 tisuću prihoda više, u BPŽ Foča-Ustikolina 33 tisuće, a u TŽ Živinice koje u 2016. godini mogu računati na 955 tisuća KM više prihoda.
U Srednjobosanskoj županiji najveći dobitnik novog načina raspodjele prihoda je Jajce u čiju riznicu bi se ove godine trebalo sliti 456 tisuća maraka prihoda više. Slijedi Kiseljak koji dobija 292, Gornji Vakuf-Uskoplje 244, Busovača 153, Travnik 142, Dobretići 102, Fojnica 84, Vitez 77, Donji Vakuf 46 i Kreševo s 4 tisuće KM. Najveći gubitnik u novom načinu raspodjele prihoda u SBŽ su Bugojno koje će dobiti 257 te Novi Travnik 21 tisuću prihoda manje.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji povećanje prihoda bilježi Čapljina s uvećanjem od 591 tisuću KM, potom Čitluk 142, Ravno 138, Stolac 125, Neum 31 i Prozor Rama 25 tisuća KM. S druge strane, prihodi sujviše umanjeni Konjicu za 96, Jablanici za 79 te Gradu Mostaru, sjedištu županije za 29 tisuća KM.
U Zapadno-hercegovačkoj županiji najveći dobitnici u raspodjeli prihoda su Posušje koje dobija 466 i Ljubuški s 323 tisuće KM. Široki Brijeg može računati na 169 te Grude na 121 tisuću KM prihoda više u ovoj godini.
U Herceg-bosanskoj županiji najviše povećanje prihoda bilježe Tomislavgrad koji može računati na 412, te Livno na blizu 360 tisuća KM viška prihoda. Među dobitnica u HBŽ je i Kupres u čiji Proračun bi se ove godine trebalo sliti 194 tisuće KM prihoda više te Bosansko Grahovo s povećanjem prihoda od 73 tisuće KM. Jedina općina u HBŽ koja će imati manjak prihoda u ovoj godini je Drvar kojemu se prihodi umanuju za 234 tisuće KM.
U Posavskoj županiji povećanje prihoda po općinama je rasporeženo na sljedeći način: Odžak dobija 433, Orašje 128, a Domaljevac Šamac 46 tisuća KM prihoda više.
U Unsko-sanskoj županiji na povećanje prihoda mogu računati Cazin u iznosu od 426, potom Sanski Most 209, Bužim 130, Bosanski Petrovac 79 te Bosanska Krupa na 75 tisuća KM prihoda više. Prihodi se umanjuju Velikoj Kladuši za 232, Bihaću za 79 i Ključu za 48 tisuća KM.
U cijeloj priči oko nove odluke raspodjele prihoda u FBiH istinskih dobitnika kao ni gubitnika zapravo nema. Tek se dijelomice ispravlja višegodišnja nepravda, a najglasniji protivnici su oni koji su na nepravdu prema drugim dijelovima Federacije BiH godinama šutjeli, dok su neka područja, većinom hrvatska ostajala bez milijunskih prihoda, zaključuje Večernjak.
ap|artinfo.ba
