Pandemijom koronavirusa, osim zdravlja ljudi, pogođeno je i gospodarstvo. Posebno su na udaru male zemlje ovisne o uvozu, kakva je i BiH. Kako se nositi s posljedicama epidemije na gospodarstvo BiH, a istodobno raditi na prilagođavanju i unaprjeđenju poslovanja, neke su od tema razgovora s dr. sc. Vjekoslavom Vukovićem, predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH u intervjuu koji donosi Večernji list:
Cijeli svijet trenutačno se suočava s brojnim izazovima koje je sa sobom donijela pandemija koronavirusa. Nakon zdravlja ljudi, najveći je izazov, bez sumnje, sačuvati radna mjesta i pomoći preživljavanju ekonomije. Kakvo je stanje u BiH s obzirom na ovisnost o uvozu i kako je smanjiti?
Epidemija je samo potvrdila da je BiH mala zemlja ovisna o većim tržištima, što je posebno došlo do izražaja u razdoblju od ožujka do svibnja 2020. Jačanje prehrambene industrije prilika je da smanjimo tu ovisnost jer BiH ima resurse pomoću kojih može osigurati osnovne elemente za život, poput vode, hrane, struje te je neprihvatljivo da u nekim od navedenih oblasti ovisimo o uvozu.
Može li ekonomija BiH preživjeti bez jednog sasvim drukčijeg odnosa domaćih vlasti, prije svega prema realnom sektoru?
Ako nam gospodarstvo bude prioritet, tada ćemo imati i reformu javne uprave, učinkovitu administraciju, ubrzanje određenih pravosudnih postupaka, pogotovo sporova po osnovi nenaplaćenih dugovanja. U tom kontekstu trebalo bi se okrenuti arbitraži kao alternativnoj metodi rješavanja spomenutih sporova, koji najdulje traju do šest mjeseci. Nužno je povećati transparentnost kada su u pitanju javne nabave, a slijedom toga jačamo i borbu protiv korupcije kao jednog od najvećih nameta.
Kakva je uloga komora u BiH? Nekako mi se čini kako gospodarstvenici prije svega, a onda i cjelokupna javnost, zapravo ni ne znaju što je to posao komora, kakva je njihova uloga i koliko mogu pomoći u razvoju gospodarstva, poticanju izvoza?
Uloga i značaj komora izuzetno su veliki. Kao asocijaciji gospodarstvenika zadatak nam je biti njihov servis i zastupati njihove interese pred tijelima vlasti kojima smo značajan partner. Istina je da mnogi gospodarstvenici ne znaju što sve Komora radi. Možda je to zato što nismo bili dovoljno glasni, a nismo bili jer smo interese gospodarstva stavljali ispred svojih interesa. Komore doista mogu mnogo doprinijeti razvoju gospodarstva i poticanju izvoza i, dodao bih, jačanju svijesti stanovništva da koriste domaće proizvode. Artikulirajući potrebe gospodarstvenika preko svojih asocijacija, grupacija i udruga, kojima pokrivamo sve grane gospodarstva, obraćamo se donositeljima odluka ne samo s problemima nego i prijedlozima za njihovo rješavanje, čime doprinosimo kreiranju povoljnijeg poslovnog okružja. Promovirajući svoje proizvode i usluge u inozemstvu kroz nastupe na sajmovima i izložbama, poslovnim izaslanstvima, B2B susretima ili na bilo koji drugi način, doprinosimo povećanju izvoza, a samim tim i unaprjeđenju ekonomskih prilika. Kao članica brojnih međunarodnih asocijacija i organizacija, nastojimo što bolje pozicionirati naše gospodarstvenike u procesima regionalne i međunarodne suradnje.
Koliko obilasci tvrtki pomažu zaposlenima u Komori sagledati stvarno stanje i predložiti što kvalitetnije mjere koje će im olakšati poslovanje u ovim teškim vremenima?
Veoma su važni jer na ovaj način najbolje se upoznajemo s problematikom poslovanja na terenu, a važni su i s aspekta osjećaja brige i podrške koju pružate tvrtkama. Tek izravnom komunikacijom i kontaktom možete spoznati što je to što im treba uz istodobno predstavljanje onoga što im možete ponuditi. Moram priznati da su reakcije tvrtki na moje posjete, ali i posjete mojih kolega, zaista pozitivno ocijenjene i dale su nam poticaj da nastavimo u ovom smjeru.
VTK BiH od izbijanja pandemije koronavirusa predložio je mnoštvo mjera koje bi trebale pomoći gospodarstvenicima, prije svih izvoznicima, da prežive pandemiju. Podsjetite nas o kojim mjerama se radi i što je, po vašem mišljenju, najvažnije u održavanju financijske stabilnosti?
Nadležnim institucijama VTK BiH najprije je uputio prijedloge mjera koje bi ublažile zastoj u robnoj razmjeni i transportu. Imali smo i prijedlog mjera za turizam, međunarodno ujednačavanje zdravstvenih dokumenata, bavili se novonastalom problematikom detašmana, tvrtkama od vitalnog interesa, kao i svim drugim izazovima. Slali smo inicijative i prijedloge bankarskom sustavu, kao i drugim gospodarskim komorama, radi zajedničke inicijative. Pri tomu treba svakako imati u vidu kako stabilnost i rast ekonomije uvelike ovise o glavnim trgovinskim partnerima, prvenstveno EU, a zatim zemljama CEFTA-e. Potrošnja se u ovom vremenu pokazala kao snažan pokretač razvoja naše ekonomije, čak važnija i od stabilnosti proračuna. Imamo li u vidu da se proračun puni iz javnih prihoda, padne li dodatno potrošnja, past će i naplata PDV-a, što znači dodatan pad prihoda te u konačnici ponovan pad isplate sredstava proračunskim korisnicima. Za izvoznike nužno je održati financijsku stabilnost i svakako pomoći pri ponovnom pozicioniranju na međunarodnim tržištima i prilagođavanju nastaloj situaciji. Iznimno je važno svim gospodarstvenicima omogućiti digitalno uvezivanje i preko online platformi osigurati plasman na domaćem i stranom tržištu.
Početkom epidemije u BiH svjedočili smo gotovo potpunom zaustavljanju gospodarskih aktivnosti u BiH. Očekujete li slične mjere i, ako bi ih bilo, može li ih bh. ekonomija preživjeti?
Uvjeren sam da bi ponovno zaustavljanje gospodarskih aktivnosti bilo pogubno za bh. gospodarstvo te se iskreno nadamo da do toga neće doći. Prema analizama europskih zemalja, nova zatvaranja imala bi nesagledive posljedice na njihove ekonomije. Možete zamisliti koliko bi takve mjere bile pogubne za nas. Slijedom toga, VTK BiH je u stalnoj komunikaciji s Transportnom zajednicom Europske unije kako bi inovirane smjernice djelovale na protočnost roba, odnosno kako ponovno ne bi bilo restrikcija u uvozu i izvozu roba, što je bio slučaj u proljeće ove godine.
VTK BiH možda je i najbolji primjer da se i u vremenu pandemije može tragati za novim rješenjima, za izlaskom na nova tržišta, ali i ponuditi gospodarstvenicima rješenja koja će im pomoći predstaviti se i plasirati svoje proizvode u nekim sasvim novim uvjetima poslovanja u kojima online predstavljanje ima sve značajniju, pa čak i presudnu ulogu. Koliko je aktivnosti VTK zabilježio u vremenu pandemije koje su izravno bile usmjerene na pomoć tvrtkama i olakšanju izvoza?
Komora je sve svoje aktivnosti od početka pandemije usmjerila na pružanje podrške svim gospodarskim subjektima u BiH kako bi im se najprije omogućilo, a zatim i olakšalo poslovanje te samim time i omogućio izvoz svima koji su registrirani za tu djelatnost. Brzo smo se prilagodili svemu onome što nam se nametnulo kada je u pitanju realizacija naših, komorskih usluga te smo se i sami preorijentirali na online poslovanje u mjerama u kojima je to moguće, u cilju omogućavanja našeg kontinuiranog rada tj., servisiranja gospodarstva. Najizravnija moguća mjera s financijskog aspekta je i odluka Skupštine Komore o otpisu dugova članicama kako bi gospodarstvenici neometano mogli i dalje konkurirati različitim natječajima, javnim nabavama i drugim vidovima potpore. Aktualna situacija nas je osvijestila i natjerala da proces digitalizacije svojih usluga ubrzamo i to je nešto što će, vjerujem, u idućem razdoblju možda biti i naša najznačajnija aktivnost kada je u pitanju podrška izvoznicima, ali i ostalim gospodarstvenicima.
Koji su najvažniji vanjskotrgovinski partneri BiH, a na koja tržišta očekujete značajniji izlazak naših tvrtki u idućem razdoblju s obzirom na različite sastanke i posjete koje ste organizirali u cilju uspostave novih oblika gospodarske suradnje?
Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri u izvozu su nam Njemačka, Hrvatska, Srbija, Austrija i Italija, a kad je u pitanju uvoz - Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija. Po pokrivenosti uvoza izvozom naši najvažniji partneri su Austrija, Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska, Srbija i Italija. Tržište EU-a od velikog je značaja za BiH, ali mi kontinuirano tragamo za novim tržištima i novim poslovnim prilikama za bh. tvrtke. U tom smo kontekstu nedavno potpisali dva značajna sporazuma o suradnji u Republici Turskoj, a imali smo i posjet investitora iz Libije. Uvjereni smo da na ovaj način održavamo kontinuitet i nadamo se da će naši napori biti uspješni i od pomoći našim gospodarstvenicima.
Priznanja za rad VTK u posljednje vrijeme stižu i iz mnogih institucija i organizacija. Koje od njih biste izdvojili?
Od početka mandata nastojao sam postojeću suradnju između Komore i visokoškolskih ustanova u BiH podići na višu razinu. Priznanje Sveučilišta u Mostaru dokaz je da sam u tome uspio i za mene to je dodatni motiv da ovu suradnju nastavim jačati, kako zbog Komore i njezinih članica tako i Sveučilišta i samih studenata kojima smo uvijek bili i ostajemo na raspolaganju. Jedno od priznanja koje sam dobio je i Orden Europskog pokreta u BiH, koji se dodjeljuje partnerima i zaslužnim pojedincima koji su dali vidljiv doprinos procesu EU integracija BiH, lokalnoj zajednici i drugim oblastima društvenog djelovanja, ali i za posebne zasluge u oblasti unaprjeđenja rada gospodarskih komora i razvoja poslovnog okružja u BiH te međunarodne promocije na polju promoviranja domaćih tvrtki i nastupa na stranim tržištima. Ovo nam je priznanje potvrdilo da je Komora već dulje vrijeme i značajan partner procesa europskih integracija naše zemlje.
Iz vaših odgovora nameće se potreba jačanja ekonomske diplomacije u BiH. Koliko je ona uistinu važna i može pomoći bh. gospodarstvu?
Ekonomska diplomacija treba postati osnovno sredstvo promocije naše zemlje i svih njezinih potencijala, kao i sredstvo kojim se treba popravljati imidž BiH u svijetu.
Polazeći od činjenice da je mi u BiH ne koristimo dovoljno, Komora je prepoznala njezin značaj te smo, unapređujući suradnju s Ministarstvom vanjskih polova BiH, umrežavanjem i izravnom komunikacijom s našim diplomatskim predstavništvima, započeli različite aktivnosti upravo na promociji bh. gospodarstva. Također smo u procesu realizacije Škole ekonomske diplomacije u kojoj se veliki broj potencijalnih diplomata dodatno educirao i kvalitetno pripremio za svoj budući rad u sklopu veleposlanstava ili konzularnih predstavništava.
Vecernji.ba
