Danas zasjeda Sabor Kantona Središnja Bosna a na Dnevnom redu je između ostaloga i Inicijativa za izmjenu Zakona o pravobraniteljstvu. Predlagač je Općina Kiseljak odnosno načelnik a kako stoji u obrazloženju, svrha inicijative je da Vlada i Sabor Kantona Središnja Bosna u ovom, a i u drugim usvojenim zakonima, kao i zakonima koji će tek doći na dnevni red ostavi dovoljno vremena za konzultacije sa svim relevantnim institucijama kao i da ostavi mogućnost prilagodbe propisa načelnicima i općinskim vijećima općina koji provode zakone u svojim općinama.
Sve zakone koji se odnose na općine treba promatrati u kontekstu Zakona o načelima lokalne samouprave FBiH, financijskih učinaka koje proizvodi njihova primjena i posebno treba promatrati njihov utjecaj (sukladno praksi Europske unije) na mala i srednja poduzeća“ stoji u oobrazloženju uz nadu da će inicijativa biti uvažena.
Naime, Sabor KSB usvojio je 23.svibnja 2017. godine Zakon o pravobraniteljstvu.Općina Kiseljak je naišla na određene probleme pri primjeni ovog zakona i sukladno tome predlažu i određene izmjene.
Između ostaloga spornom smatraju odredbu da državni službenik koji može do godinu dana mijenjati pravobranitelja mora zadovoljavati iste uvjete kao zamjenik pravobranitelja (što znači da mora zadovoljavati iste uvjete kao i pravobranitelj).
Ova odredba stvara dodatni problem malim općinama koje među uposlenicima nemaju diplomiranih pravnika sa položenim pravosudnim ispitom.
Probleme u praksi stvara i činjenica da Općinski pravobranitelj i zamjenik općinskog pravobranitelja podrazumijevaju diplomu odnosno sustav obrazovanja koji se boduje s najmanje 300 ECTS bodova s obzirom da nijedan drugi zakon ne postavlja ovaj uvjet. U zakonima koji se odnose naimenovanje sudaca i tužitelja nije postavljena granica od 300 ECTS bodova.
Podsjećam da rukovodeći državni službenici uključujući Tajnike ministarstava i Pomoćnike ministara moraju imati 240 ECTS bodova (što je odredba Zakona o državnoj službi FBiH), te smatram da bi treba i Zakon o pravobraniteljstvu KSB prilagoditi ovoj činjenici.
Također, iz Općine ukazuju i na nepotrebne financijske izdatke koje Zakon nameće. Tako je Zakonom predviđeno da ''Općinski pravobranitelj koji nakon isteka mandata ne bude ponovno imenovan raspoređuje se na poslove o općinskom pravobraniteljstvu koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi.
Smatraju da je odredba neprevodiva obzirom da se radi o općinskim pravobraniteljstvima koja će vjerojatno pored pravobranitelja imati uposlenog samo tehničkog tajnika te smatraju da se općine dodatno opterećuju financijski i stvara se mogućnost viška uposlenika.
