• koncert

brisevo selo spaljeno

Cijela javnost u BiH i Srbiji zna za mjesta stradanja pripadnika svog naroda (Bošnjaka, Srba) i ta mjesta imaju za njih važno značenje za povijesno sjećanje. Samo hrvatska javnost i Hrvati uopće niti ne znaju ime mjesta najvećeg stradanja Hrvata u BiH – to je selo Briševo u blizini Prijedora!

Dok su u hrvatskoj javnosti već ptice opetovano godinama pjevale o Varivodama, Gruborima, Medačkom džepu, pa i Ahmićima, mjesto najvećeg i monstruoznog pokolja golorukih seljaka Hrvata, u mjestu daleko od bilo kakvih ratnih sukoba, čisto iživljavanje lokalnih Srba nad nevinim ljudima – za hrvatsku javnost niti ne postoji?

Pokolj u Briševu je bio ratni zločin, počinjen početkom srpske agresije na BiH 24. i 25. srpnja 1992. Počinili su ga srpski teroristi nad Hrvatima iz sela Briševa u župi Stara Rijeka, 4 km južno od Prijedora.

U selu Briševo kod Prijedora zvjerski je ubijeno 67 Hrvata tog mjesta. Pokolj u Briševu 1992., hrvatskom selu između Prijedora i Sanskog Mosta počinili su pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade iz Sanskog Mosta, što je jedno od najmasovnijih stradanja Hrvata u jednom danu tijekom proteklog rata na području Bosne i Hercegovine.

I zlodusi bi krvnicima pozavidjeli na maštovitim metodama gašenja čitavih obitelji Briševa: Matanovića 13, Buzuka 10, Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero.

U pokolju su ubijeni i otac Mladen Matanović, te dva sina: 16- godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović.

Preživjeli svjedoci tvrde da su zločini strašni i da su u njima stradale cijele obitelji. Prije ubojstva gotovo sve žene su silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa, uši i drugim zvjerstvima.

Ubijeno je i deset članova obitelji Buzuk, a Buzuk Marku, nećaku fra Stanka Buzuka, oderano je lice u obliku križa na živo. Nakon toga je zaklan. Buzuk Mato je masakriran, odsječene su mu uši, nos i genitalije, te je nakon toga zaklan….

U slučaju stradavanja Hrvata Briševa najbolje se vidi do kakve je izopačenosti dovela velikosrpska ideologija. Većina mučenih i poubijanih Hrvata Briševa bili su poljodjelci, rudari i radnici; zatvarani su, mučeni i ubijani bez ikakvog razloga.

Briševo je, inače, naselje u općini Prijedor (Republika Srpska, BiH). Prema popisu iz 1991. godine nacionalni sastav je bio sljedeći:

Hrvati – 370, Jugoslaveni – 16, Srbi – 7, Bošnjaci – 1 i ostali – 11.

Ovome svemu valja dodati da su u Briševu stradale četiri kompletne obitelji: Matanović, Atlija, Dimač, i Barišić. Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač. Nikada nitko izvan Briševa nije čuo za te stradalnike i mučenike. Ti ljudi nikada nisu bili tema u top terminima televizijskih kuća ili vodećih tiskovina.

Briševo za hrvatske medije nije postojalo niti ne postoji!

A koliki su se samo „hrvatski“ novinari, političari, publicisti, općenito “kulturni i javni radnici”, bavili Ahmićima, Medačkim džepom, Varivodama…

A sve to se događalo i doagađa u isto vrijeme dok se cijeli hrvatski narod dugo godina stigmatiziralo za kriminalno ubojstvo jedne zagrebačke obitelji koja je uzeta kao paradigma da bi se čitav hrvatski narod obilježio kolektivnom fašističkom stigmom. Te da bi ga se čak i nakon pobjede u Domovinskom ratu držalo u jednoj vrsti moralnog, duševnog i duhovnog zarobljeništva nametnute kolektivne krivnje.

Jer koji je razlog da su se o tom, neosporno strašnom zločinu u Zagrebu, pisale knjige, radile kazališne predstave, dokumentarni filmovi i svakodnevno godinama pisalo u svim medijima, dok o brojnim hrvatskim obiteljima ubijenim u Domovinskom ratu, kao i masakriranim obiteljima iz anonimnog i za hrvatski medijski prostor nepostojećeg Briševa ni spomena nije bilo?

Čak i više: vjerojatno ne samo da više od 90 posto Hrvata nije čulo za ove pobijene obitelji, nego nije čulo čak niti za selo Briševo!

A tko je kriv za to?

Samo hrvatski političari i jednostrano obojeni mediji koji koji kreiraju društvenu stvarnost i javno mijenje selektivnim pisanjem, kako o zločinicima, tako i o žrtvama.

A Briševo se za njih, očito, nije ni se nikada ni dogodilo.

Dapače, uvjeren sam kada bi radili anketu među hrvatskim parlamentarcima da je najmanje 95 posto njih čulo i za Varivode i za Medački džep, a za Briševo tek možda 3-4 malo “svjesnija” parlamentarca.

To je, nažalost, i slika mentalnog stanja javnosti koja se sustavno i jednostrano nameće već 20 godina, a dio takve mentalne higijene bio je i ovaj cirkus i medijski kreirane lažne dileme oko nastupa pjevača Marka Perkovića Thompsona na dočeku naših nogometnih heroja.

Jer valja narod držati u neznanju. podjeli, krivnji i svakovrsnoj pokornosti, dok nesretni Briševljani, naši sunarodnjaci, na današnji dan oplakuju svoje brojne nevine žrtve

(narod.hr)

0
0
0
s2sdefault
  • Taxi
  • koncert

KALENDARBTN1OSMRTICE BTN1NATJECAJIPNT2

  • koncert

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

+387 (0) 62 349 560

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2019 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17