Svaki vid fizičke aktivnosti pokazuje mnoge učinke na živim organizmima. Razlikujemo opće i lokalne ovisno o njihovom utjecaju na cijeli odnosno dijelove organizma. U nastavku teksta donosimo najmanje 15 razloga da se počnete baviti tjelovježbom, bez ijedne izlike i nađete pola sata svaki dan za vlastite zdravlje. Sigurno da ćete među svim ovim pozitivnim učincima naći nekoliko koji će biti okidač za početak novog i zdravog načina života.
Osnovna fiziološka osnova pozitivnih bioloških efekata:
• Poboljšava se prokrvljenost, što je posljedica aktiviranja neaktivne mreže kapilara i ubrzanja postojeće cirkulacije
• Poboljšava se metabolizam, što predstavlja stimulaciju cirkulacije i pojačan promet hranjivih materija
• Bolji metabolizam na razini stanica i tkiva, što omogućava omekšavanje kolagenog tkiva i njegovu zamjenu elastičnim tkivom
Kosti
Kosti predstavljaju čvrsti dio lokomotornog sustava. Vježbanjem, odnosno fizičkom aktivnošću, utiče se na razvoj i formiranje kosti. Ako je kost mlađa, ona je podložnija utjecaju vježbanja.
Zglobovi i vezivno tkivo
Pokret i pritisak koji pokret proizvodi su osnova za pravilno funkcioniranje zglobova. U suprotnom može doći do deformiteta. Djelovanje fizičke aktivnosti je jako značajno za vezivno tkivo ligamenata, tetiva, kapsula zglobova, te održavanje elastičnosti mišića.
U slučaju prinuđenog mirovanja/imobilizacije (npr. za vrijeme nošenja gipsa) nastaju sljedeći negativni učinci: smanjena elastičnost vezivnog tkiva ligamenata i tetiva, kao i njihovo skraćenje.
„vježbanje poboljšava metabolizam u mišićima, mreža kapilara se povećava, raste njihov broj i obujam,
pa se tako poboljšava i protok krvi, odnosno cirkulacija“
Srce i krvotok
Učinci fizičke aktivnosti na srce i krvotok ovise od intenziteta napora, dužine i brzine izvođenja. Jako je važno je li organizam uvježban, te radi li se o statičkom ili dinamičkom naporu. Nakon vježbanja posljedice na srce mogu biti trajnog i prolaznog karaktera. Srce i krvotok reagiraju na vježbanje povećanjem frekvencije srca, udarnog i minutnog volumena. Dolazi do pojačanog priliva krvi iz venskog sustava u srčane šupljine. Kako se isteže srčani mišić, tako reagira još jačom kontrakcijom. Ukupan rezultat je promjena krvnog pritiska u arterijskom i venskom sustavu, te pojačan priliv krvi u mišiće, što je veoma povoljan učinak.
Utjecaj na pluća
Kod fizičke aktivnosti pojačani su plućna cirkulacija i razmjena plinova. Ako postoje patološka stanja, ona ometaju razmjenu plinova, a vježbanje stabilizira. Fizička aktivnost na pluća djeluje tako što izravno utječe na obnovu fiziološkog procesa disanja. Ovaj proces se ogleda u korekciji lošeg držanja tijela koje može ometati disanje, zatim poremećen ritam disanja jer ometa razmjenu plinova.
Nikolina J, dipl. fizioterapeut
