Kadrovskim promjenama na čelu Vanjskotrgovinske komora BiHu ovoj instituciji koja je primarno servis gospodarstvenicima, prije svih izvoznicima, pokrenute su brojne inicijative, intezivirana komunikacija sa drugim institucijama i gospodarstvenicima. Samim time su, po riječima dopredsjednika Komore dr.sc. Vjekoslava Vukovića velika očekivanja od 2019. godine. Za portal pogled.ba Vuković se osvrnuo na gospodarske prilike u proteklogjte planove i očekivanja u godini na čijem smo početku..

Kako je Bosna i Hercegovina u gospodarskom smislu zaključila 2018. godinu?

Za jedanaest mjeseci 2018., što su podatci koje imamo trenutno, je izvezeno robe iz BIH u vrijednosti od 11,3 mlrd. KM, što je više za 8,24 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Istovremeno je porastao i uvoz za 6,58% , tako da je ukupno uvezena vrijednost roba oko 18 mlrd. KM. Ove promjene su dovele do povećanja ukupnog obima razmjene koji iznosi 29,3 mlrd. KM, dok pokrivenost uvoza izvozom iznosi 62,6 % i povećan je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Vanjskotrgovinski deficit je povećan za skoro 4 %, te u analiziranom razdoblju iznosi 6,7 mlrd.KM. Najznačajniji partneri u izvozu su Njemačka ( 14,51% ), Hrvatska ( 12,34%), Italija ( 11,22%), Srbija ( 10,64%), Slovenija ( 8,73%). Najznačajniji partneri u uvozu su Hrvatska ( 16,00%), Srbija ( 13,47%), Njemačka ( 9,43 %), Slovenija ( 9,01%), Italija ( 8,64%). Najznačajniji partneri po pokrivenosti uvoza izvozom su Austrija ( 105,84 % ), Njemačka ( 96,28 % ), Italija ( 81,30 % ), Nizozemska ( 63,53 % ), Slovenija ( 60,67 % ). Zaključujemo da su nam najznačajniji partneri zemlje članice EU, zatim CEFTA članice. Sa zemljama članicama EU je povećan ukupan obim razmjene. U EU smo izvezli robe u ukupnoj vrijednosti od 8,2 mlrd. KM, što je više za 11% više u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz iz EU iznosi 11,9 mlrd. KM što predstavlja povećanje za 4,5%. Pokrivenost uvoza izvozom sa EU iznosi 68,8 %. Najznačajniji partner iz EU nam je Hrvatska ( po obimu razmjene ) i Austrija ( pokrivenost uvoza izvozom 105,84%). U ukupnom obimu razmjene zemlje EU sudjeluju sa 68,6 %. Sa zemljama CEFTA-e je također povećan ukupan obim razmjene. U CEFTU smo izvezli robe u ukupnoj vrijednosti od 1,9 mlrd. KM, što je više za 9,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iz CEFTA-e je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 2,7 mlrd. KM, što je više za 3,60 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najznačajniji partneri su Srbija i Crna Gora. U ukupnom obimu razmjene zemlje CEFTA-e sudjeluju sa 15,7 %. Za tzv. „ trećim tržištima“ ili „trećim zemljama“ BiH je povećala ukupan obim razmjene. Izvoz je smanjen za 13,32 %, što je posljedica pada izvoza prema Turskoj i Ruskoj Federaciji. U ove zemlje smo izvezli robe u ukupnoj vrijednosti od 958,1 miliona KM, a istovremeno uvezli robe u vrijednosti od 2,9 mlrd KM, što je više za 16,5 % u odnosu na isti period prethodne godine. U ukupnom obimu razmjene ove zemlje sudjeluju sa 13,1 %, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 33,1%. Zemlje EFTA-e su povećali obim razmjene, ali je razmjena i dalje jako skromna. Uglavnom se razmjena odvija sa Švicarskom ( 95 % razmjene ). U ukupnom obimu razmjene zemlje članice EFTA-e učestvuju sa 2,5 %. Dakle u očekivanju smo nastavka ovog pozitivnog izvoznog trenda i dalje. Naravno potrebno je još poraditi na razvoju poslovne etike, poslovnih integriteta naših tvtrki kako bi povjerenje ino partnera bilo još veće.

Što su prioriteti Vanjskotrgovinske komore BiH ove godine?

Prioriteti VTK BiH su zapravo naši programski ciljevi. Poboljšanje ekonomskog i poslovnog ozračja u BiH s ciljem povećanja konkurentnosti bh. gospodarstva, kako u zemlji tako i stranim zemljama, s posebnom pažnjom na rasterećenjem od raznih nameta. Predstavljanje i zastupanje bh. gospodarstva u BiH i stranim državama i promoviranje izvoza. Educiranje s ciljem osposobljavanja bh. radne snage za nova radna mjesta nužna gospodarstvu, podizanjem kompetencija u dijelu industrijskih inoviranja, kao i osposobljavanje suvremeneim oblicima menadžmenta sukladnih zahtjevima svjetskih tržišta. Preuzimanje novih javnih ovlasti s ciljem rasterećenja državne uprave i povećanja učinkovitosti prema gospodarstvenicima. Digitalizacija poslovanja unutar komorskog sustava i šire. Ovo je samo dio onoga što planiramo raditi ove godine.

Kakve su posljedice carina koje je Kosovo uvelo za proizvode iz BiH?

Za mjesec dana primjene taksi na robu iz BiH, na Kosovo je izvezeno robe manje za 4,5 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je izvezeno robe u vrijednosti od skoro 12 milijuna KM. Ovdje se radi o uvođenju carina jednostrano i u suprotnosti sa Sporazumom CEFTa, po kojem strane u postupku moraju opravdano dokazati ekonomsku ugroženost ili ozbiljnu štetu domaćim proizođačima, a što je u ovom slučaju izostalo. Postoji naravno i Zajednički odbor sastavljen od zemalja članica koji razmatraju svaki ovaj potez ukoliko su obaviješteni 90 dana ranije a što je također izostalo. Na žalost Odbor nema mogućnost donošenja sankcija nego samo Odluka u kojima daje određene preporuke stranama u postupku.

Koliko VTK BiH može pomoći tvrtkama koje su pogođene ovom odlukom?

Obzirom da je VTK reagirala prema svim nadležnim tijelima, komorskom sustavu Kosova, Predsjedništvu BiH, Europskoj komisiji, očekujemo dalje korake jer se izašlo van gospodarske domene i ušlo jasno u politički prostor sa posljedicama na gospodarstvo.

U suvremenim zemljama gospodarstvenici sudjeluju u kreiranju zakona koji se odnose na ovu granu društva. Je li tako i u BiH?

Da, točno je da u suvremenim gospodarskim sustavima, stručnjaci iz domene gospodarstva sudjeluju i izradi zakonskih okvira kao i podzakonskih akata koji ih se dotiču. Danas na žalost u BiH na svim razinama ovaj put je jednosmjeran sa malim mogućnostima da se artikulirani zahtjev gospodarstvenika prepozna i ugradi u zakonske okvire. Svjesni činjenice preuzimanja EU stečevine i nekih novih pravila poslovanja, ipak moramo slušati glas onih koji su stub održanja i stabilnosti cjelokupnog državnog aparata. VTK višekratno predlaže da se predstavnicima komorskog sustava pa čak i asocijacija i udruženja gospodarstvenika dopusti izravno sudjelovanje u radnim skupinama kada se donose provedbeni propisi koji ih se tiču, jer nametanje obveza od strane nekih službenika opravdano javnim konzultacijama ne daje najbolje rezultate. Stvara se slika da pojedini službenici postaju „jači od države“ i nežele da čuju glas onih od kojih zapravo žive.

Koje zakone treba mijenjati kako bi se popravila gospodarska slika države?

Teško je danas pobrojati sve zakone koje bi trebalo promijeniti ,no danas se radi na svim razinama vlasti vezano za izmjene određenih zakona a kojim se gospodarstvo izravno rasterečuje. Neki od značajnijih su Zakon o doprinosima na plaće, koji mora ići ka smanjenju, no s iznalaženjem načina da se mirovinski i zdravstveni sustav održe stabilnim, zatim Zakon o diferenciranoj stopi poreza na dokodak, (veća plaća veći porez),...Tu su prijedlozi zakona koji rasterećuju transportnu zajednicu, Zakoni o tzv. poreznom „klinu“. Najveća opterečenja na plaću u regiji su u BiH, itd.. Naravno, ovo nas rasterećuje u fiskalnom dijelu nameta, no parafiskalni najvećim dijelom su u izravnoj vezi s kompleksnim administrativno ustavnim ustrojstvom BiH, pa se nameti nižu od općine, grada, županije, entitea i države...

Koliko su strani investitori zainteresirani za ulaganja u BiH?

Strani investitori povećavaju interes za BiH, no uvijek je u pitanju stabilnost i sigurnost, ekonomskog poslovanja, pojednostavljenje procedura kojima se investotori izlažu. Naravno, danas govorimo i o digutalizaciji, te cestovnoj i drugoj infrastrukturi, kao i poštivanju pravila SSP-a i CEFTE, u dijelu ukidanja administrativnih i drugih necarinskih barijera, među zemljama članicama. Digitalizacija poslovanja, digitalizacija suradnje s javnom upravom, poreznim sustavom, su neki od primjera povećanja transparentnosti, a time i konkurentnosti na tržištu, pored traženih parametara kvalitete.

Što učiniti da bi se strane investicije povećale u budućnosti?

Danas bilježimo negatine trendove jer nismo u stanju imati digitalni potpis, a kamoli registrirati poduzeće on line ili plaćati obveze, kao i druge trenutne „papirološke“ barijere zamijeniti digitalnim. Uzmemo li u obzir Konvenciju o zaštiti osobnih poodataka , GDPR, kojim se podaci matičnih država štite i zadržavaju u istoj, u samo IT sektoru se otvara preko 5000 radnih mijesta iako je to jedna od brzorastućih grana u BiH. Ovdje se uspjeh postiže povjerenjem , tj. da vjerujemo u naše ljude, našu pamet i naše proizvode, a ne da mislimo da je sve što dolazi iz stranih zemalja kvalitetnije i bolje. Ovo je način kojim se mladima daje šansa, a time i zaustavlja njihov odlazak.

Očekuje se formiranje novog Vijeća ministara. Kakvu su vaša očekivanja od novog Vijeća ministara?

Od novog saziva Vijeća ministara, kao i nižih razina vlasti očekuje se više sluha ka gospodsrstvu i gospodarskim temama, uključivanje gospodarstvenika putem komorskog sustava u izradu inoviranih zakonskih rješenja, kojima se osujećuje moć pojedinih državnih službenika koji ponekad misle da su „država“. EU integracije i poštivanje slobodnog tržišta kao i međunarodnih dokumenata je također očekivanje kao i promptnija djelovanja u slučaju jednostranih odstupanja od ovih sporazuma. Također, djelovanje svih vidova inspekcijskog sustava s ciljem da prema gospodarstveniku prvo ide edukacija, upoznavanje s provedbenim propisima, kontrola, a tek onda sankcija. Ove mjere uz mjere smanjenja doprinosa na plaću, smanjuju broj radnika na crno i suzbijaju sivu ekonomiju.

 pogled.ba