Većinski hrvatske županije u Federaciji, ali ne samo one, imaju primjedbe na način raspodjele javnih prihoda, kakav je reguliran postojećim zakonskim propisom, te ponovno iniciraju njegovu što skoriju promjenu. Način raspodjele koji preferira gotovo isključivo Sarajevsku županiju doveo je do toga da većina ostalih županija iz godine u godinu gubi milijune maraka. Zato, i unatoč evidentnom i konstantnom rastu javnih prihoda, većina županija od toga ima malo koristi.
Godišnje je samo Hercegovačko-neretvanska županija zakinuta za 26,47 milijuna maraka. Prema izračunima vlasti u HNŽ-u, kroz Zakon o pripadnosti javnih prihoda ova županija izgubila je jedan cijeli proračun, odnosno oko 200 milijuna KM. Bez jednog proračuna ostala je i Zapadnohercegovačka županija, a slične konstatacije vrijede i za neke druge županije...
Sve one inzistiraju na kriterijima prema kojima bi se vršila pravičnija raspodjela i to prema površini županije i broju stanovnika.
Zbog kompleksnosti raspodjele javnih prihoda, u rješavanju tog pitanja uključen je MMF koji je tijekom tehničke misije prošle godine dao određene preporuke za njegovo poboljšanje kako bi podržao pravednost i fiskalne ciljeve te transparentnost sustava raspodjele.
MMF je dao određene prijedloge za vertikalnu i vodoravnu raspodjelu prihoda. Predstavnici MMF-a su tada održali i sastanak s predstavnicima županijskih ministarstava financija, relevantnih povjerenstava i odbora obaju domova Parlamenta FBIH, predstavnicima parlamentarnih klubova, općina i gradova te nevladinih organizacija.
"Prateći preporuke MMF-a, složenost ovog pitanja, kao i zahtjeve i inicijative korisnika, prije dostave nacrta Zakona o pripadnosti javnih prihoda Vladi FBIH bit će sagledani svi pripremljeni prijedlozi kako bi bio odabran onaj koji će poboljšati postojeći sustav raspodjele prihoda od neizravnih poreza sa što manjim proračunskim šokovima za njihove korisnike" priopćeno je iz federalne Vlade u vrijeme kada je pred kraj prošle godine razmatran zahtjev Tuzlanske županije za promjenu spornog zakona.
Iz ove Županije su u više navrata upozorili kako su zbog nepravedne raspodjele u 10 godina uskraćeni za oko 300 milijuna KM.
Premijer Novalić je prije nekoliko mjeseci kao moguće rješenje navodio hibridni model ubiranja i raspodjele javnih prihoda, gdje bi 60% bio derivacijski a 40% redristribucijski model. Time bi se objasnio je, motivirale inspekcije na ubiranje poreza na razini županija a ne da im to određuje Federacija. Zbog HNŽ-a BPŽ-a i drugih populacijskih manjih županija rješenje je, poručio je u tome da imamo redistribuciju u pasivnim a derivaciju u aktivnim županijama.
artinfo.ba | preuzeto s portala vecernji list
