Izložba fotografija koje prikazuju tradicijske tetovaža naših baka, ali i žena i djevojaka koju su odlučile nastaviti ovu tradiciju hrvatskog naroda koja korijene vuče iz Središnje Bosne, upriličena je i u galeriji Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici. Za Irenu Mrnjavac, jednu od autorica izložbe s fotografijama mladog fotografa Nikole Franjića, ova izložba ima posebnu vrijednost. „To je moja dugogodišnja ljubav, za mene jedna od najljepših tradicija Hrvata Središnje Bosne. Ona jest nacionalna, ali je pokrenuta ovdje u Središnjoj Bosni gdje je i najviše zastupljena. Cilj je izložbe da se ona nastavi. Tetovirajući i same tradicijske simbole pokazali smo našim bakama da se ne trebaju sramiti svojih znamenja na koži. Tetovaže su zapravo jedna prelijepa osobna iskaznica Hrvata Središnje Bosne“, kazala je Mrnjavac.
Pripremajući izložbu autori su otkrili da su se u Središnjoj Bosni autentične tetovaže kod starijih žena najviše održale u Dobretićima, a pored Središnje Bosne ima ih i u Rami te dalje u Hercegovini i dijelovima Hrvatske. Pripremajući izložbu, kazala je na njezinu otvorenje Mrnjavac, pronašli su majku i kćer s tetovažama u Rami te oca i njegova dva sina s tradicijskim znamenjem na koži u Kreševu.
I na samoj izložbi susrećemo žene svih dobnih skupina koje imaju tetovažu ili pak o njoj razmišljaju. „Ja sam iz Kreševa, udana sam u Fojnicu, a živim u Kiseljaku i na neki način spajam ove tri općine Lepeničke doline. Slika moje tetovažu koju nosim kao uspomenu na moju baku, dio je ove izložbe. Drago mi je što ova tradicija oživljava i što se sve više mladih žena i djevojaka odlučuje tetovirati“, kaže Danijela Bešlić. Časna sestra Simplicija Budimir ponosna je na svoju tetovažu koju je napravila usprkos majčinu protivljenju. „Moja majka je također imala tetovažu, ali je meni branila da se tetoviram. Ja sam to međutim željela toliko da sam to napravila zajedno s mlađom sestrom dok majke nije bilo kući. Prije toga sam je ispitala kako se to radi. Sestra mi je zategla kožu na ruci tako da nije boljelo, a križ sam tetovirala pomoću čađi. Kad se majka vratila vidjela je što sam napravila, ali nije joj preostalo ništa drugo nego pomiriti se s time“, ispričala nam je sestra Simplicija.
O tetovaži razmišlja i Tina Grubešić, mlada Fojničanka koja pamti tetovažu svoje bake koju je izgubila kao dijete. „Sjećam se da je moja baka imala tetoviran križ na lijevoj ruci. Umrla je kad sam imala devet godina i nisam je stigla pitati zašto se tetovirala“, kazala nam je Tina Grubešić.
Odgovor na njezino ali i brojna druga pitanja koja se tiču tradicije tetoviranja naših baka nudi izložba „Identitet“, a dio njih na izložbi u Fojnici ponudili su tko druge nego vjerni čuvari povijesti Franjevačkog samostana Duha Svetoga. „Tradicijske tetovaže su znak pripadnosti i identiteta koji nas podsjeća na našu kršćansku vjeru“, kazao je obraćajući se okupljenima fra Mario Katušić, gvardijan Samostana u Fojnici. Fra Ivan Pilić, samostanski vikar, koristeći i istraživanja arheologa i povjesničara Ćire Truhelke, ponudio je opsežniji odgovor na fenomen tetoviranja Hrvata na ovom prostorima koji nije nepoznat ni među drugim narodima. „Tetovaže na ovim prostorima, napose u vremenu Osmanskog carstva koje je zaista dugo trajalo, nikad nisu bile samo ukras. Tetovirajući svoju djecu ljudi su ih spašavali od janjičara, tetovažama se čuvala vjera i identitet, ono što nam je najsvetije. Znalo se i vrijeme tetoviranja, a to je blagdan Svetog Josipa koji je zaštitnih obitelji ili Blagovijest. Simboli kršćanstva tetovirani su uglavnom na rukama, ponekad na prsima i rjeđe na čelu. Prema istraživanjima Ćire Truhelke, upravo u Fojnici je postojala jedinstvena tetovaža s ispisanim Kristovim monogramom IHS, a najljepše tetovaže sačuvane su Lašvanskoj dolini“, kazao je na otvorenju izložbe fra Ivan.
Inače, izložba Identitet u Fojnici peta po redu, dio je ovogodišnje kulturne manifestacije „Hrvatsko proljeće Središnje Bosne“ koju je zajedno s Glorijom Lujanović 2014. pokrenula Irena Mrnjavac, dok su još bile studentice, kao pokušaj oživljavanja kulturne scene Središnje Bosne, nudeći brojne kvalitetne i raznolike sadržaje publici besplatno. Manifestacija čiju je organizacije preuzela Mladež HDZ BiH Županije Središnja Bosna u međuvremenu je prešla granice ove županije, uz mnoštvo kulturnih sadržaja, kazališnih predstava, koncerata, izložbi. Granicu prelazi i izložba „Identitet“ koja će ovih dana biti održana u Zagrebu. Popularizaciji tradicijskog tetoviranja značajan doprinos dale su i predstavnice Hrvatske na ovogodišnjem Eurosongu, grupa Lelek s pjesmom Andromeda inspiriranom upravo tetovažama Hrvatica i katolkinja iz BiH u vremenu Osmanskog carstva.
artinfo.ba
