Dijelovi Spomenika Franzu i Sofiji, podignutog 1917. godine iz pijeteta prema žrtvama povijesnog Sarajevskog atentata, ponovno su izloženi, ovog puta kao stalna muzejska postavka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
To je prvi put da su stavljeni na javni uvid nakon što je cijeli spomenički kompleks uklonjen 1918. godine s Latinske ćuprije u čijoj neposrednoj blizini se i dogodio atentat.
Vraćanje na samo mjesto velikog povijesnog događaja, gdje je sadašnji Muzej Sarajevo 1878-1918., ozvaničeno je danas.
Dijelovi postavke su veliki bronzani medaljon s likovima Franza i Sofije, bronzana pieta s prvobitnog spomeničkog postamenta, kao i bronzane krune, carska i kraljevska, dijelovi sa samog vrha visokih kamenih stubova na prvobitnom monumentu.
Osim Muzeja Sarajeva, vraćanju dijelova kompleksa uveliko je doprinijela Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, a pomogao i Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa Sarajevo.
Realizatori su danas kazali da su ovim zaokružili priču o spomeničkoj baštini Sarajevskog atentata afirmirajući je i štiteći kao dio povijesne baštine grada.
Prethodno su ispred Muzeja obnovljene i stope izlivene u bronzi, poznate kao 'Principove stope', označavajući samo mjesto s kojeg je pucao jedan od atentatora Gavrilo Princip čiji će revolverski hici biti kobni za austrougarskog prijestolonasljednika, nadvojvodu Franza Ferdinanda 28. lipnja 1914. godine, ali i za njegovu suprugu Sofiju. U Muzeju piše da je ona stradala kao trudna žena.
Izloženi su i originalni primjerak sudske optužnice protiv atentatora, kao i neki od ličnih predmeta atentatora i žrtava, komadi oružja i mnoštvo autentičnih fotografija.
U postavci su i mapa s prikazom rute na sadašnjoj ulici Obala Kulina bana kojom se neposredno prije atentata kretala Ferdinandova automobilska kolona prema gradskoj Vijećnici. Prvi i neuspjeli pokušaj atentata dogodio se kod mosta Ćumurije. Na mapi su označene sve pozicije duž trase s kojih su, u razmacima, vrebali na Ferdinanda Princip i njegovi drugovi, potencijalni atentatori iz grupe.
Označene su i rute povratka Ferdinanda i njegove pratnje iz Vijećnice istom trasom, kao i kobnog neplaniranog skretanja u manju bočnu ulicu gdje će iz Principovog revolvera odjeknuti istorijski hici a svijet nedugo potom zapasti u Veliki rat, najmasovniji i najbrutalniji sukob u dotadašnjoj poznatoj povijesti čovječanstva.
„Spomenik umorstvu“ u Sarajevu, kolokvijalno nazvan spomenikom Franzu i Sofiji, izrađen je 1916. godine prema idejnom projektu mađarskog kipara Eugena Boryja u Budimpešti.
Nakon dopremanja u Sarajevo, svečano je otkriven 28. lipnja 1917. na trogodišnjicu atentata.
To je bio monumentalan kompleks u stilu kasne secesije, visok 12 metara. Sastojao se od tri dijela: postolja od šleskog kamena s bronzanom pietom; bronzanog medaljona s ugraviranim likovima Sofije i Ferdinanda; dva kamena stuba od bihacita s bronzanim krunama.
Ubrzo nakon formiranja Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, krajem prosinca 1918. godine uklonjen je s Latinske ćuprije koja će biti preimenovana u Principov most.
Tada su dijelovi srušenog kompleksa preneseni u baštu Zemaljskog muzeja BiH, a nakon što se Umjetnička galerija BiH odvojila od te ustanove, završili su u njenom vlasništvu, dok je pieta s postamenta postala vlasništvo Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo.
artinfo.ba
