Arheološko nalazište Pivnica (Potočani) kod Odžaka naseljeno još u doba eneolita (kostolačka kultura od 3.250 - 2.700 godina prije Krista), donedavno je bilo nepozato i većini onih koji žive u njegovoj blizini, Odžaku i Bosanskoj Posavini..
Prve korake ka istraživanju ovog lokaliteta, pedesetih godina prošlog stoljeća, napravio dr. sc. Alojzije Benac koji je uradio sustavna iskopavanja, te sve pronađene predmete pohranio u Zemaljski muzeji BiH u Sarajevu obogativši ga s jednom od najljepših i najbogatijih zbirki keramičkog posuđa iz doba eneolita. Na eksponate koji su postali stalni postav Muzeja, pažnju je odlučio skrenuti i prof. Ivo Jelušić iz Vojskove kod Odžaka. Učinio je to na jedinstven način izrađujući, te izlažući posude izrađene od abonosa u kojima umijećem i znanjem spaja prošlost i sadašnjost kao i ljude i regije.
"Namjera mi je bila skrenuti pozornost na zatomljenu činjenicu vrijednosti nalazilišta Pivnica, te pokazati značaj ovog lokaliteta i kulturnog bogatstva ne samo mojega zavičaja Odžaka i Bosanske Posavine već i Bosne i Hercegovine", kaže prof. Jelušić.
Njegov idejom jedinstven pothvat ogleda se u tomu da kroz vremensku dimenziju spoji priču o prapovijesnom naselju s materijalnim ostacima hrasta lužnjaka, abonosom suvremenikom, te kulturne epohe potopljenim u koritu rijeke Bosne više od 5.000 godina, nedaleko od lokaliteta Pivnica, izrađuje eksponate replika zdjela od abonosa, prema crtežima pronađenih fragmenata i cijelih nađenih glinenih posuda. Tako je ovaj domišljati istraživač i umjetnik, koji posjeduje i zavidno tehničko umijeće, uspio na inventivan način objediniti duh jednog prapovijesnog vremena sa suvremenim trenutkom.
"Namjera mu je učiniti nas osjetljivim za neke zatomljene vrijednosti koje bi trebale nadići naše trivijalne zaokupljenosti i koje bi nam mogle uliti nadu i postati inspiracijom za neke nove i drugačije iskorake i društvene perspektive. U svakom slučaju riječ je o kulturnoj misiji vrijednoj svake hvale, jedinstvenoj po realizaciji te ideje", riječi su kojima je Jelušićev pothvat opisala travnička povjesničarka umjetnosti Fatima Maslić.
Izložba naziva "Novi život starog hrasta" do sada je uz 25 mjesta u BiH održana i u njih deset u Republici Hrvatskoj (Otoku, Vukovaru, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Iloku, Kutjevu, Belom Manastiru, Belišću, Osijeku, Županji, Bošnjacima, Babinoj Gredi i Čepinu). Izložbe su održane uz djelomičnu potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
"Izložba čiji sam autor na ovaj način kulturom spaja ljude i regije, Bosansku Posavinu s kulturama u Slavoniji, Baranji i Srijemu, te gradi mostove za nove kulturne sadržaje i posjete", kaže prof. Ivo Jelušić iz Odžaka koji je udahnuo novi život starom hrastu otrgnuvši ga zaboravu, ali dajući mu in priliku da bogatstvom kulture njegova zavičaja spaja ljude i regije.
