× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • 24. travnja

sveti fidelis

Foto: www.franciscanmedia.org

Kao pravnik i sudac odlikovao se pravednošću i poštenjem pa ga prozvaše "odvjetnikom sirotinje". Zaštitnik je pravnika.

 

Fidelis (lat. fidelis – vjeran) je rođen 1578. g. u obitelji gradonačelnika Roya u Sigmaringenu u Njemačkoj. Na krštenju je dobio ime Marko. U 20. godini studira u Freiburgu u Švicarskoj. Doktorirao je iz filozofije 1603. g., a 1611. iz obaju prava. Kao pravnik i sudac odlikovao se pravednošću i poštenjem pa ga prozvaše “odvjetnikom sirotinje”. Stupa u zajednicu redovnika kapucina, novog ogranka koji se u to vrijeme pojavio na plodnu stablu franjevaštva i uzima si redovničko ime Fidelis.

Ušao je, prenosi Bitno.net, u samostan u Freiburgu, gdje se smjesta stao isticati vjernim pridržavanjem poslušnosti i siromaštva, kao i duhom pokore, kojim je taj mladi red bio prožet.

Napisao je kratak spis pod naslovom Vježbe serafske pobožnosti. Poslije studija teologije prima svećenički red. Provodio je život bdijući i moleći. Fidelis je kao službeni propovjednik puno putovao Njemačkom i Švicarskom zalažući se za jedinstvo kršćana. Molio je za protestante ovako:

“Predobri Oče milosrđa, smiluj se ovome svijetu, te od vjere otuđene narode privedi natrag k spoznaji istine! Ne dopusti da toliki ljudi koji su Tvoja slika odu u propast. Ne dopusti da Predragocjena Krv Tvoga Sina bude za njih uzalud prolivena! Pred Tobom, Gospodine, oplakujem tu svoju braću koja su daleko od Tebe. Kad bih mogao, kako bih rado njihovim duhom u Tebe vjerovao, njihovom voljom Tebe ljubio i svim Ti silama nepokolebljivo služio. No, ja ne mogu ništa drugo, do željeti i plakati, te svoju tako žarku želju pred Tvoje uzvišeno veličanstvo izlijevati. Gospodine, plačem zbog Tvoje braće koja su toliko daleko od Tebe.”

Fidelis je hrabrio braću redovnike: “Ne osvrćući se na prijetnje i nasilja krivovjeraca, vršimo svoju dužnost propovijedajući i naučavajući, a trudimo se i nastojimo da se zalutali vrate natrag u krilo prave Crkve! Neka nas sve potaknu na radosno služenje ona naša subraća u Švicarskoj, koji su nedavno, Krista radi, dvoreći okružene našli smrt u Gospodinu.”

Međutim, prilike u Freiburgu i nisu bile baš najmirnije. Vjerska i politička pitanja bolno su i žustro dijelila katolike i kalviniste. Fra Fidelis je, kao izvrstan propovjednik, svim silama nastojao umiriti duhove i pozvati sve na jedinstvo što ga je Krist svim Srcem bio preporučio svojim nasljedovateljima. No, njegova je propovijed u tome okružju rivalstva bila shvaćena kao otvoreni izraz političke vjernosti caru, koji se bio stavio na stranu katolika.

Kalvinistički seljaci su ga zvali da im propovijeda. Pucali su na nj u crkvi, a ubili izvan crkve 24. travnja 1622. g., u Seewiesu, u blizini Chura (Švicarska).

Papa Grgur XV. utemeljio je 22. lipnja 1622. g. Kongregaciju za širenje vjere, koja se danas zove Kongregacija za evangelizaciju naroda. Prvi je mučenik svoga Reda i te Kongregacije.

Zaštitnik je pravnika.

J.Vr.,KT

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sarajevski kiseljak - novi 28.6.
  • 24. travnja

sveti fidelis

Foto: www.franciscanmedia.org

Kao pravnik i sudac odlikovao se pravednošću i poštenjem pa ga prozvaše "odvjetnikom sirotinje". Zaštitnik je pravnika.

 

Fidelis (lat. fidelis – vjeran) je rođen 1578. g. u obitelji gradonačelnika Roya u Sigmaringenu u Njemačkoj. Na krštenju je dobio ime Marko. U 20. godini studira u Freiburgu u Švicarskoj. Doktorirao je iz filozofije 1603. g., a 1611. iz obaju prava. Kao pravnik i sudac odlikovao se pravednošću i poštenjem pa ga prozvaše “odvjetnikom sirotinje”. Stupa u zajednicu redovnika kapucina, novog ogranka koji se u to vrijeme pojavio na plodnu stablu franjevaštva i uzima si redovničko ime Fidelis.

Ušao je, prenosi Bitno.net, u samostan u Freiburgu, gdje se smjesta stao isticati vjernim pridržavanjem poslušnosti i siromaštva, kao i duhom pokore, kojim je taj mladi red bio prožet.

Napisao je kratak spis pod naslovom Vježbe serafske pobožnosti. Poslije studija teologije prima svećenički red. Provodio je život bdijući i moleći. Fidelis je kao službeni propovjednik puno putovao Njemačkom i Švicarskom zalažući se za jedinstvo kršćana. Molio je za protestante ovako:

“Predobri Oče milosrđa, smiluj se ovome svijetu, te od vjere otuđene narode privedi natrag k spoznaji istine! Ne dopusti da toliki ljudi koji su Tvoja slika odu u propast. Ne dopusti da Predragocjena Krv Tvoga Sina bude za njih uzalud prolivena! Pred Tobom, Gospodine, oplakujem tu svoju braću koja su daleko od Tebe. Kad bih mogao, kako bih rado njihovim duhom u Tebe vjerovao, njihovom voljom Tebe ljubio i svim Ti silama nepokolebljivo služio. No, ja ne mogu ništa drugo, do željeti i plakati, te svoju tako žarku želju pred Tvoje uzvišeno veličanstvo izlijevati. Gospodine, plačem zbog Tvoje braće koja su toliko daleko od Tebe.”

Fidelis je hrabrio braću redovnike: “Ne osvrćući se na prijetnje i nasilja krivovjeraca, vršimo svoju dužnost propovijedajući i naučavajući, a trudimo se i nastojimo da se zalutali vrate natrag u krilo prave Crkve! Neka nas sve potaknu na radosno služenje ona naša subraća u Švicarskoj, koji su nedavno, Krista radi, dvoreći okružene našli smrt u Gospodinu.”

Međutim, prilike u Freiburgu i nisu bile baš najmirnije. Vjerska i politička pitanja bolno su i žustro dijelila katolike i kalviniste. Fra Fidelis je, kao izvrstan propovjednik, svim silama nastojao umiriti duhove i pozvati sve na jedinstvo što ga je Krist svim Srcem bio preporučio svojim nasljedovateljima. No, njegova je propovijed u tome okružju rivalstva bila shvaćena kao otvoreni izraz političke vjernosti caru, koji se bio stavio na stranu katolika.

Kalvinistički seljaci su ga zvali da im propovijeda. Pucali su na nj u crkvi, a ubili izvan crkve 24. travnja 1622. g., u Seewiesu, u blizini Chura (Švicarska).

Papa Grgur XV. utemeljio je 22. lipnja 1622. g. Kongregaciju za širenje vjere, koja se danas zove Kongregacija za evangelizaciju naroda. Prvi je mučenik svoga Reda i te Kongregacije.

Zaštitnik je pravnika.

J.Vr.,KT

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.