Putem dužim od 120 km treću godinu zaredom hodočaste i tri sestre
Mnoštvo vjernika i ove godine u čast svetom Ivi pohodi najveće nemarijansko svetište u BiH, ono u Podmilačju pokraj Jajca. Među njima su i brojni vjernici iz Lašvanske ali i Lepeničke doline. Već godinama u Podmilačje hodočasti i skupina vjernica iz Kiseljaka i Kreševa, točnije iz tri župe Lepeničke doline: Kiseljaka, Gromiljaka i Kreševa.
"Neke od nas hodočaste u Podmilačje po šest i više godina, a neke su se u međuvremenu pridružile našoj grupi", ispričala nam je Katarina, jedna od devet hodočasnica, uglavnom mladih žena, koje i ove godine hodočaste od Kiseljaka do Podmilačja.
Na put dug više od 120 kilometara krenule su u srijedu da bi u Podmilačje stigle u petak, na misu uočnicu, odnosno misu za bolesnike. S Katarinom su i njezine dvije sestre Željka i Antonija. Njih tri već treću godinu zaredom hodočaste u Svetište u Podmilačju i kažu namjeravaju to činiti dok god mogu i dok ih zdravlje služi.
"Molimo za različite nakane, za sebe i svoje obitelji, ali i za sve koje poznajemo", kazuje nam Katarina.
Na pitanje ima li straha jer u skupini su samo žene, odgovaraju kako nikakvog straha nisu kroz sve ove godine osjetile. Jedino na što nailaze putem su susretljivi i ljubazni ljudi, spremni pomoći i olakšati im put. Tradicionalno, odmaraju u Novoj Biloj, a potom Dobretićima gdje obavezno obiđu i kip svetog Ante, nebeskog zaštitnika župe Dobretići. Ove godine konačište im je ustupio Ivo Čakarić, načelnik ove najmlađe srednjobosanske općine. Iako to nisu od njega tražile, on je odlučio ustupiti im kuću u kojoj trenutačno živi, kako bi u njoj prenoćile i odmorne nastavile put konačnog odredišta, Svetišta sv. Ive u Podmilačju.
O bilo kakvom umoru članice ove jedinstve skupine hodočasnika iz Kiseljaka i Kreševa, odbijaju govoriti. Svaki se žulj kažu lako zaboravi i preboli, pogotovu u trenutku kad nakon pređenih desetina kilometara postanu dio rijeke hodočasnika koje se uoči i na blagda svetog Ivana Krstitelja slije u Podmilačje svetište kojeg su mnogi prozvali bosanskim Lourdesom.
artinfo.ba/ap
