ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
Klimatske promjene

Sri_Lanka_susa.jpg

Najveće godišnje istraživanje utjecaja klimatskih promjena na zdravlje ljudi utvrdilo je da je u 2020. godini do 19 posto kopnene mase Zemlje zahvaćeno ekstremnom sušom i upozorilo da klimatske promjene predstavljaju veliku prijetnju sigurnosti hrane, što već pogađa više od dvije milijarde ljudi.

Istraživanje Lancet Countdown utvrdilo je da je, u poređenju s historijskim prosjekom, globalna populacija starija od 65 godina proživjela 3,1 milijardi dodatnih ekstremno toplih dana u prošloj godini, javlja Al Jazeera Balkans.

Stanovništvo 134 zemlje sada je u većoj opasnosti od šumskih požara nego prije, a milioni poljoprivrednika i građevinskih radnika gube prihode zbog sve većeg broja ekstremno vrućih dana, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Klimatske promjene stvaraju idealne uvjete za zarazne bolesti, poput denga groznice, zika virusa, kolere i malarije, na daleko većim područjima svijeta, uključujući Evropu, nego prije samo nekoliko desetljeća.

- Klimatske promjene su tu i već vidimo štete po ljudsko zdravlje u cijelom svijetu - rekao je Anthony Costello, izvršni direktor Lancet Countdowna.

- Kako se kriza s COVID-19 nastavlja, svaka se zemlja suočava i s nekim aspektom klimatske krize - dodao je.

Analiza je pokazala da je pet godina s najviše područja pogođenih ekstremnom sušom bilo nakon 2015. godine.

Poremećaj ciklusa vode zbog globalnog zagrijavanja skraćuje vrijeme u kojem biljke dostižu zrelost, što rezultira malim prinosima i povećava pritisak na proizvodnju hrane.

Prema Lancetu, potencijal prinosa kukuruza, globalne osnovne hrane, već je pao šest posto u poređenju sa nivoima iz 1981-2010. godine.

Pšenica je doživjela pad potencijalnog prinosa od tri posto, a riža za 1,8 posto.

I morska hrana, o kojoj ovisi 3,3 milijarde ljudi, pod “sve većom je prijetnjom”, a prosječna temperatura mora raste u gotovo 70 posto teritorijalnih voda u poređenju sa stanjem prije samo 15 godina.

- Ove smo godine vidjeli ljude koji trpe jake vrućine, smrtonosne poplave i požare - rekla je voditeljica studije Maria Romanello.

- Ovo su sumorna upozorenja da, svakim danom kojim odgađamo odgovor na klimatske promjene, situacija postaje sve kritičnija. Vrijeme je da shvatimo da nitko nije siguran od posljedica klimatskih promjena - istaknula je ona.

U uvodniku Lancet je pozvao svjetske čelnike da na predstojećem summitu COP26 preusmjere neke od milijardi koje troše na oporavak od COVID-19 na smanjenje nejednakosti i zaštitu zdravlja.

- Ovogodišnji pokazatelji daju sumornu perspektivu: globalne nejednakosti se povećavaju, a zdravstveni ishodi se pogoršavaju - navedeno je.

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2021 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17