Dolazak u Bugojno najavili najviši hrvatski dužnosnici BiH ali i RH na čelu s Gordanom Grlićem Radmanom, ministrom vanjskih i europskih poslova
Za Hrvate Bugojna, 19. ožujak poseban je dan, jedan od najvažnijih nakon rata. Uz 27. obljetnicu razmjene 294 logoraša iz logora otvorenog pod tribinama Nogometnog stadiona Iskra, istog će dana dostojno pokopati posmrtne ostatke Zorana Galića, Ante Markulja, Dragana Miličevića i Frane Jezidžića, četvorice iz skupine od 19 hrvatskih logoraša koji su nasilno odvedeni iz logora 1993. godine te potom likvidirani, a čija su tijela ljeta prošle godine, nakon više od 27 godina potrage, pronađena i ekshumirana na lokalitetu Rostova u blizini Bugojna. Program obilježavanja počinje u 10 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na gradskom katoličkom groblju, a nastavlja misom zadušnicom i posljednjim ispraćajem pronađenih logoraša koji počinju u 11 sati. Dolazak na ovaj za bugojanske Hrvate jedan od najznačajnijih događaja nakon rata najavili su najviši hrvatski dužnosnici BiH i RH. Među njima i Dragan Čović, dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, predsjednik HDZ BiH i HNS BiH te u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman.
„Srpanj ratne 1993. godine. Bošnjačke postrojbe ojačane borcima iz islamskih zemalja koje sebe nazivaju Armijom Bosne i Hercegovine kreću s agresijom na Hrvate Bugojna s ciljem etničkog čišćenja ovog srednjobosanskog grada. Napadaju hrvatske branitelje koji su od srpskog agresora obranili Bugojno, sustavno uništavaju i pljačkaju imovinu Hrvata. Na desetine logora koji su bili važan dio plana etničkog čišćenja, postaju mučilišta i stratišta za oko dvije tisuće zatočenih Hrvata. Poseban tretman imala su 23 zatočenika. Nakon što ih proglasiše ekstremnim dijelom bugojanskog HVO-a, odvode ih na Rostovo, likvidiraju, a njihova tijela pomno skrivaju jer ključan su dokaz zločina. Za tijelima njih 19 tragalo se više od 27 godina. Za razliku od nalogodavaca i počinitelja koji sve ove godine šute, zemlja je u ljeto prošle godine odlučila progovoriti. Na platou Rostova pronađena su tijela: Zorana Galića, Ante Markulja, Dragana Miličevića i Frane Jezidžića“, navode iz Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata 104. Brigade „Eugen Kvaternik“ HVO Bugojno u tekstu pozivnice za ova događaj.
„Tijela vezana žicom, polomljene kosti, tragovi metaka u lubanjama, dokazi su nezapamćenog zločina, ali i teških kršenja međunarodnih pravila ratovanja i nečovječnog postupanja prema ratnim zarobljenicima. Na blagdan Svetog Josipa, 19. ožujka, pokapamo četiri tijela iz skupine od njih 19 koji su s nama preživjelima trebali biti razmijenjeni prije 27 godina. Voljeli su svoje Bugojno, svoj narod, svoju Domovinu Bosnu i Hercegovinu. Jesu li ih zbog toga okrutno likvidirali zločinci, pripadnici vojske koja sebe naziva Armijom Bosne i Hercegovine !? Dok ih pokapamo, molimo Boga i zagovor Sv. Josipa da nam pomognu pronaći tijela i preostalih 15 nasilno odvedenih logoraša. Hrvatski narod u BIH nikad ne smije zaboraviti žrtvu koju su u ratu podnijeli bugojanski Hrvati, žrtvu koja nas obvezuju ustrajati na pronalasku naših nestalih, na traženju pravde i promicanju istine o stradanju Hrvata Bugojna kao preduvjeta procesu izgradnje trajnog mira na ovim prostorima!“, poručili su iz Koordinacije udruga Domovinskog rata HVO HB Bugojno.
AP/artinfo.ba
