ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
Foto

vukovi dezev

Običaj koji se u BiH njeguje  još jedino u Deževicama, korijene vuče iz Dalmacije

        Običaj priređivanja pokladnih „vukova“  danas na pokladni utorak u planinskom selu Deževice u općini Kreševo nastavio se i ove godine. Tradicija je to koja postoji oduvijek, kažu Deževićani, žitelji sela smještenog na 912 metara nadmorske visine, između planina Inač i Gradac.  Mjesto je to bogate povijesti koje se 1403. godine spominje kao jedno od sjedišta bosanskog kralja, u  to vrijeme i jedan od najvažnijih bosanskih rudnika olova i srebra.   U selu se  1408. godine spominju dubrovački sud i carina. Deževice su danas prepoznatljive i kao svetište Jakova Markijskog,  nekadašnjeg vizitatora bosanskih franjevaca koji je u ovom mjestu rezidirao  u 15. stoljeću.

 

IMG-3f4ba9aa2bec62d885abdf128d25e572-V.jpg

U mjestu bogate povijesti i tradicije, sačuvao se i običaj organiziranja pokladnih „vukova“. Kolona je to koju predvodi „vučica“, a na začelju joj je „vuk“ s bisagama u kojima se skuplja ono što im mještani daju. „Uglavnom je to rakija koju na kraju svi zajedno popijemo“, kaže nam Anto Miletić, jedan od 15-ak sudionika  pokladnih „vukova“ koji su  ove godine u pohod kroz selo krenuli nakon tradicionalnog okupljanja u mjesnoj kavani. Anto Gašić ove je godine „vučica“. „Pripreme za organiziranje “vukova” počinju desetak dana prije pokladnog utorka, dana kad se običaj redovito upražnjava. Pripremaju se ovčje kože, koje će poslužiti kao “odijelo”, boje za maskiranje, te zvona, a “vučica” priprema dugi štap, na čijem se završetku nalazi kravlji rep. “Vukovi”, isključivo odrasli muškarci, skupljaju se u rano jutro, u objektu za koji su se prethodno suglasili, uglavnom u nekoj od seoskih kavana. Već otprije se zna tko će se naći u ulozi “vučice”, a sami “vukovi” su redaju iza “vučice”, po starosti ili, pak, po stažu – godinama sudjelovanja - kojeg imaju u “vukovima”. Svi “vukovi” se, prije nego što krenu u ophodnju, po licu namažu različitim bojama. Nekada su se koristile prirodne sirovine za dobivanje boja (kora šljive, ljuska luka i sl.), a u novije vrijeme fabricirane boje ili ruž, karmin i slično. Boja se ponekad stavljala i na kosu, no u posljednje vrijeme umjesto toga se koriste perike. Na svakodnevnu odjeću odjenu se ovčje kože, mada je taj detalj posljednjih godina poprilično zaboravljen, ponajviše uslijed gotovo potpunog nestanka ovaca, a oko pàsa stavljaju zvona, kojih je, također, posljednjih godina sve manje, no, nisu potpuno nestala“, stoji u tekstu kojeg je na temu ovog jedinstvenog običaja u BiH objavio novinar i publicist Milo Jukić .

IMG-18a25f56695bdf0d7a0e60013ff11c46-V.jpg

 

Prema istraživanju kojeg Jukić  temelji na objavljenim publikacijama i sačuvanim dokumentima na ovu temu «Vukovi» u Deževicama isto su što i «vučari» u Dalmaciji. Običaj je u središnju Bosnu došao iz kopnenog dijela Dalmacije, odakle podrijetlo vuku i neke od današnjih deževičkih obitelji.  Običaj priređivanja pokladnih vukova postojao je i u nekim drugim mjestima Lepeničke doline koja pripadaju općinama Kiseljak, Kreševo i Fojnica, ali su vremenom potisnuli drugi pokladni običaju tako da se „vukovi“ danas mogu vidjeti samo u Deževicama čiji stanovnici se drže one pučke „bolje da propadne selo već običaj“.   

 

IMG-375b95c1a4a1c45f5bd6ffa46eb0e592-V.jpg

 

IMG-4b2c5f314951a9925ea3e41f90291567-V.jpg

IMG-9280ec61ed5c7039e5a2b7074d86cfb2-V.jpg

IMG-4d9c166c91d6fb8c080d81c95a24c562-V.jpg

 

 

Foto: Goran Barešić

Artinfo.ba

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2020 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17