Skoro tri sata sinoć je trajala tematska sjednica Općinskog vijeća Kiseljak na temu aktualnih događanja u poduzeću "Sarajevski kiseljak". Nakon što je izaslanstvo Općine prethodno održalo sastanak u Zagrebu sa predstavnicima "Jamnice d.d." koja je većinski vlasnik "Sarajevskog kiseljaka" odnosno dio Fortenova grupe, sinoć su razgovori nastavljeni u Kiseljaku na sjednici Vijeća. Istoj su nazočili Marinko Pleština, član Uprave Grupe za proizvodnju Beverages i Sarajevski kiseljak, Marijan Vrandešić, direktor logistike grupe Beverages i Sarajevski kiseljak, Velinka Lujinović v.d. direktorica Sarajevskog kiseljaka, Darko Josipović, direktor pravnih i općih poslova Sarajevskog kiseljaka te Almir Čehić povjerenik sindikalne organizacije.
Glavna tema ali i povod tematske sjednice kao i sastanka u Zagrebu bila su nedavna i još aktualna otpuštanja radnika Sarajevskog kiseljaka čemu se lokalna zajednica oštro usprotivila odnosno zatražila jasne odgovore o daljnjim planovima poduzeća.
„Sarajevski kiseljak“ trenutno zapošljava 368 radnika, a njih 185 ima prebivalište u općini Kiseljak. Punionica s dugogodišnjom tradicijom nakon rata privatizirana je, a novi većinski vlasnik postao je hrvatski Koncert Agrokor. Danas je „Sarajevski kiseljak“ , zajedno s Jamnicom dio grupacije Fotrenova grupe . „Lokalna zajednica ne može utjecati na poslovnu politiku ni razvojne planove tvrtke. Ono što može jest tražiti odgovore na pitanja što će biti s radnicima koje više nisu dio planova razvoja i hoće li biti prikladno zbrinuti“, istaknuli su na sjednici predstavnici općinskih vlasti na čelu s Mladenom Mišurićem Ramljakom, načelnikom općine.
Predstavnici „druge strane“ na sjednici su pak jasno dali do znanja da je njihova jedina namjera jačati proizvodnju poduzeća koje postaje regionalni lider a ne slabiti isto ili pak otpuštati radnike. Međutim do određenih restrukturiranja odnosno otpuštanja je moralo doći u onim oblastima u kojima poduzeće ne može biti konkurentno. U Kiseljaku se konkretno radi o otpuštanju kuharica, radnica na održavanju čistoće, čuvara i vozača kojima je prema riječima predstavnika poduzeća, ponuđeno rješenje u vidu drugog zaposlenja uglavnom na sličnim poslovima ili pak kod vanjskih partnera koji preuzimaju ove oblasti koje su dosad bile unutar firme ili u slučaju vozača, premještanje na poslove sekundarne distribucije. Dodali su kako će jačanjem proizvodnje biti moguća i nova zapošljavanja. Također, stoje iza činjenice da su sva otpuštanja odrađena prema zakonu a da će svim radnicima biti isplaćene pripadajuće otpremnine. Da su planovi vlasnika ozbiljni, prema riječima sinoćnjih predstavnika Uprave, govori i činjenica da je jedina prošlogodišnja investicija Grupe bila upravo ona u Sarajevski kiseljak, točnije novu tvornicu u Kreševu u koju je uloženo 10 milijuna eura.
O koliko točno otpuštenih radnika je riječ, brojka je koja je doslovno ostala „visjeti u zraku“. Zasad se navodno radi o njih 20-ak a gosti su demantirali određene informacije da će se nastaviti masovna otpuštanja te su izričito kazali da ukoliko do nekih promjene, premještana i reorganizacije i dođe, da će ubuduće, lokalna zajednica odnosno općinske vlasti, prethodno biti upoznate.
Zbog činjenice da je mineralna voda prirodni resurs Kiseljaka sjednici je nazočio i predstavnik Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanske županije koje je „Sarajevskom kiseljaku“ izdalo koncesiju za iskorištavanje mineralne vode.
Da poduzeće tu koncesiju maksimalno koristi potvrđuju i impresivne brojke. Po riječima Velinke Lujinović, v.d. direktorice „Sarajevskog kiseljaka“, punionica je u prošloj godini ostvarila dobit od 14 milijuna KM (Proračun Općine je upola manji) , što je za 1,6 milijuna manje u odnosu na 2019. S druge strane, prema podatcima općinskih službi, u Proračun općine Kiseljak u prošloj je godini na ime poreza i naknada „Sarajevskog kiseljaka“ uplaćeno oko pola milijuna KM. Istina, činjenica o nužnosti izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda potvrđuju se i na ovom primjeru, jer višim razinama vlasti je uplaćeno puno više.
Predstavnici općinskih vlasti tvrde kako cijelo vrijeme pogoduju ovoj tvrtki na različite načine te da stoga očekuju zbrinjavanje radnika koji postaju višak i koje u reorganizaciji očekuje otkazi. U mučnu i dugu raspravu uključili su se i neki od radnika, a sjednica je rezultirala usvajanjem zaključaka u kojima se od članova Uprave i vlasnika traži preispitivanje odluke o smanjenju broja zaposlenih. Općinske vlasti s druge će strane preispitat sve donesene odluke koje se odnose na ovu tvrtku, a u suradnji s mjerodavnim županijskim ministarstvom i Ugovor o koncesiji dodijeljen „Sarajevskom kiseljaku“. Općinsko vijeće pozvalo je „Sarajevski kiseljak“ na bolju komunikaciju te da ih redovito informiraju o poduzetim koracima na planu reorganizacije poslovanja, posebice onima u kojima bi moglo doći do otpuštanja radnika.
Ono čemu je sjednica rezultirala je definitivno bolje međusobno razumijevanje cijele situacije. S jedne strane, radi se o privatnom kapitalu koji u kapitalističkom svijetu prije svega mora gledati na konkurentnost i dobit te s druge strane, maloj lokalnoj zajednici koja ima obavezu brinuti o svojim građanima a posebno radnicima koji žive od prirodnog bogatstva svoje općine bez obzira u čijem trenutnom vlasništvu ono bilo.
Artinfo.ba
