× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • 7 brigada iz 11 pravaca

fojnica spomenik branitelji

Za progon i zločine nad fojničkim Hrvatima nitko nije procesuiran, na sceni iskrivljavanje istine

           Početkom mjeseca srpnja navršava se 27 godina od progona Hrvata iz općine Fojnica. Za zločine nad Hrvatima Fojnice, ubojstva i progone,  te uništavanje imovine i rušenje katoličkih vjerskih objekata u Fojnici još uvijek nitko nije procesuiran. Upravo ovu sramotnu činjenicu mnogi koriste kako ni iskrivili povijest, Hrvate prikazali kao zločince, a  tzv.Armiju BiH „osloboditeljem“ Fojnice.  

7 brigada iz 11 pravaca

„Sedam brigada tzv. Armije BiH iz ukupno 11 pravaca napalo je Fojnicu , „oslobađajući“  je od Hrvata, uništavajući njihovu imovine kao i katoličke vjerske objekte. Po  verziji koja se svake godine plasira o u bošnjačkim medijima i javnosti, ispada da smo mi sami sebe protjerali iz Fojnice. Prije toga smo opljačkali vlastitu imovinu, sedam hrvatskih obitelji žive zapalili, do temelja spalili crkvi u Šćitovu kao i brojne druge katoličke vjerske objekte u Fojnici“, kaže nam Branko Stanić, jedan od ratnih zapovjednika HVO-a u Fojnici i potpisnik Sporazuma o uspostavi „zaštićene sanitetske zone“ u ovoj srednjobosanskoj općini. Uz Stanića, spomenuti su sporazum potpisali i Nihad Kamenjaš, predstavnik tzv. Armije BiH te tadašnji zapovjednik snaga UNPROFOR-a u našoj zemlji, francuski general Filip Morion. Napadom na Fojnicu  Sporazum je grubo prekršila bošnjačka strana, tvrdi Stanić koji je jedan od svjedoka odglumljenog zajedništva koje je funkcioniralo dok tzv. Armija BiH nije ojačala te stvorila preduvjete za ostvarenje plana etničkog čišćenja Fojnice ali i zauzimanja susjednog Kiseljaka. U realiziranju drugog dijela plana Bošnjake je omela pljačka hrvatske imovine u Fojnici, kažu nam svjedoci ratnih događaja iz ljeta 1993. godine.

Mučna ubojstva civila

Fojnički Hrvati ovo razdoblje pamte kao najteže u novijoj povijesti jer u srpnju 1993. godine počinje masovan progon hrvatskog stanovništva.  Među najtežim zločinima koje je  Armija BiH počinila nad hrvatskim stanovništvom Fojnice,  su ubojstva 23 civila od kojih su neki živi spaljeni. Primjerice, 76-godišnja Luca Barbić i njezina kći Ana spaljene su žive u selu Šćitovo. Isti sudbinu doživjelo je još nekoliko hrvatskih obitelji.  Za tijelima troje ubijenih civila, Snježanom Zelenikom, Berislavom Bošnjakom i Zoranom Penezićem, još se uvijek traga. Među ubijenim civilima su i fra Nikica Miličević i fra Leon Migić, gvardijan i vikar Franjevačkog samostana u Fojnici. Na pragu samostana 13. studenog 1993. godine ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik  tzv. Armije BiH. Čengić je zbog ovog zločina osuđen pa više puta pomilovan od strane bošnjačkog političkog vrha te je odavno na slobodi. Hrvati Fojnice kao i pojedina subraća ubijenih franjevaca s pravom sumnjaju u istragu jer nije dovela do nalogodavaca. Njihove sumnje prije desetak godina potkrijepio je i Hasib Mušinbegović, zapovjednik postrojbe čiji je pripadnik bio ubojica fojničkih fratara tvrdeći da su na dan ubojstva Čengić  i njegovi pomagači bili izuzeti od njegova zapovijedanja.  Osim 23 civila, među kojima su i gvardijan i vikar,  u pokušaju obrane Fojnice od daleko brojnije tzv. Armije BiH poginulo je oko 100 pripadnika HVO-a, njih 300 je ranjeno, dok je 50 fojničkih Hrvata prošlo je kroz logore Armije BiH. Većina je završila u logoru “Silos” u Kaćunima, u općini Busovača.

Nema kazne

Svim zločinima počinitelji su zajednički, dolaze iz tzv. Armije BiH, a zajednička im je i činjenica da za njih ni nakon 27 godina  nitko nije odgovarao što otvara prostor za manipuliranje istinom i iskrivljavanje povijesti koja je za fojničke Hrvate itekako krvava. Od prijeratnih 5 500, nakon prošlogodišnjeg blagoslova kuća u župi Fojnica koja obuhvaća teritorij ove općine, popisano je oko 2300 Hrvata katolika, potvrdio nam je fra Jure Šekerija, župni vikar u Fojnici. Nekažnjeni ratni zločini nad Hrvatima Fojnice, uz teško ekonomsko stanje i nemogućnost zapošljavanja, 27 godina nakon masovnog egzodusa, pokazuju kako je svih poslijeratnih godina na sceni tihi egzodus hrvatskog stanovništva  čiji je broj u ovoj srednjobosanskoj općini davno prepolovljen.

Artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • 7 brigada iz 11 pravaca

fojnica spomenik branitelji

Za progon i zločine nad fojničkim Hrvatima nitko nije procesuiran, na sceni iskrivljavanje istine

           Početkom mjeseca srpnja navršava se 27 godina od progona Hrvata iz općine Fojnica. Za zločine nad Hrvatima Fojnice, ubojstva i progone,  te uništavanje imovine i rušenje katoličkih vjerskih objekata u Fojnici još uvijek nitko nije procesuiran. Upravo ovu sramotnu činjenicu mnogi koriste kako ni iskrivili povijest, Hrvate prikazali kao zločince, a  tzv.Armiju BiH „osloboditeljem“ Fojnice.  

7 brigada iz 11 pravaca

„Sedam brigada tzv. Armije BiH iz ukupno 11 pravaca napalo je Fojnicu , „oslobađajući“  je od Hrvata, uništavajući njihovu imovine kao i katoličke vjerske objekte. Po  verziji koja se svake godine plasira o u bošnjačkim medijima i javnosti, ispada da smo mi sami sebe protjerali iz Fojnice. Prije toga smo opljačkali vlastitu imovinu, sedam hrvatskih obitelji žive zapalili, do temelja spalili crkvi u Šćitovu kao i brojne druge katoličke vjerske objekte u Fojnici“, kaže nam Branko Stanić, jedan od ratnih zapovjednika HVO-a u Fojnici i potpisnik Sporazuma o uspostavi „zaštićene sanitetske zone“ u ovoj srednjobosanskoj općini. Uz Stanića, spomenuti su sporazum potpisali i Nihad Kamenjaš, predstavnik tzv. Armije BiH te tadašnji zapovjednik snaga UNPROFOR-a u našoj zemlji, francuski general Filip Morion. Napadom na Fojnicu  Sporazum je grubo prekršila bošnjačka strana, tvrdi Stanić koji je jedan od svjedoka odglumljenog zajedništva koje je funkcioniralo dok tzv. Armija BiH nije ojačala te stvorila preduvjete za ostvarenje plana etničkog čišćenja Fojnice ali i zauzimanja susjednog Kiseljaka. U realiziranju drugog dijela plana Bošnjake je omela pljačka hrvatske imovine u Fojnici, kažu nam svjedoci ratnih događaja iz ljeta 1993. godine.

Mučna ubojstva civila

Fojnički Hrvati ovo razdoblje pamte kao najteže u novijoj povijesti jer u srpnju 1993. godine počinje masovan progon hrvatskog stanovništva.  Među najtežim zločinima koje je  Armija BiH počinila nad hrvatskim stanovništvom Fojnice,  su ubojstva 23 civila od kojih su neki živi spaljeni. Primjerice, 76-godišnja Luca Barbić i njezina kći Ana spaljene su žive u selu Šćitovo. Isti sudbinu doživjelo je još nekoliko hrvatskih obitelji.  Za tijelima troje ubijenih civila, Snježanom Zelenikom, Berislavom Bošnjakom i Zoranom Penezićem, još se uvijek traga. Među ubijenim civilima su i fra Nikica Miličević i fra Leon Migić, gvardijan i vikar Franjevačkog samostana u Fojnici. Na pragu samostana 13. studenog 1993. godine ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik  tzv. Armije BiH. Čengić je zbog ovog zločina osuđen pa više puta pomilovan od strane bošnjačkog političkog vrha te je odavno na slobodi. Hrvati Fojnice kao i pojedina subraća ubijenih franjevaca s pravom sumnjaju u istragu jer nije dovela do nalogodavaca. Njihove sumnje prije desetak godina potkrijepio je i Hasib Mušinbegović, zapovjednik postrojbe čiji je pripadnik bio ubojica fojničkih fratara tvrdeći da su na dan ubojstva Čengić  i njegovi pomagači bili izuzeti od njegova zapovijedanja.  Osim 23 civila, među kojima su i gvardijan i vikar,  u pokušaju obrane Fojnice od daleko brojnije tzv. Armije BiH poginulo je oko 100 pripadnika HVO-a, njih 300 je ranjeno, dok je 50 fojničkih Hrvata prošlo je kroz logore Armije BiH. Većina je završila u logoru “Silos” u Kaćunima, u općini Busovača.

Nema kazne

Svim zločinima počinitelji su zajednički, dolaze iz tzv. Armije BiH, a zajednička im je i činjenica da za njih ni nakon 27 godina  nitko nije odgovarao što otvara prostor za manipuliranje istinom i iskrivljavanje povijesti koja je za fojničke Hrvate itekako krvava. Od prijeratnih 5 500, nakon prošlogodišnjeg blagoslova kuća u župi Fojnica koja obuhvaća teritorij ove općine, popisano je oko 2300 Hrvata katolika, potvrdio nam je fra Jure Šekerija, župni vikar u Fojnici. Nekažnjeni ratni zločini nad Hrvatima Fojnice, uz teško ekonomsko stanje i nemogućnost zapošljavanja, 27 godina nakon masovnog egzodusa, pokazuju kako je svih poslijeratnih godina na sceni tihi egzodus hrvatskog stanovništva  čiji je broj u ovoj srednjobosanskoj općini davno prepolovljen.

Artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.