FOTO : ilustracija
Zbog novonastale situacije uzrokovane pojavom bjesnoće u BiH, teške infektivne bolesti sisara i ljudi, obavještavamo Vas o osnovnim karakteristikama ove bolesti i pozivamo sve vlasnike pasa da cijepe svoje ljubimce u cilju sprječavanja nastanka i širenja ove zarazne bolesti na području općine Kiseljak.
Što je bjesnoća ?
Bjesnoća (rabies) je akutna zarazna bolest središnjeg živčanog sustava od koje obolijevaju ponajprije životinje. Smrtnost od bjesnoće je gotovo 100%. Čovjek može oboljeti od ove zoonoze ako ga ugrize ili ogrebe bijesna životinja ili na drugi način dođe u kontakt sa slinom bijesne životinje, koja može, ali i ne mora imati simptome bolesti.
Koji je uzročnik bjesnoće ?
Uzročnik bolesti je Rabies virus.
Koji su izvori zaraze ?
Glavni izvor virusa bjesnoće u BiH i Europi su lisice. Pored njih, mogu biti zaraženi i drugi divlji sisari uključujući vukove, divlje svinje, srne, šakale, tvorove, vjeverice, pacove, miševe i slijepe miševe, kao i domaće životinje.
Kako se bjesnoća prenosi ?
Uzročnik se nalazi u slini zaražene životinje, a na čovjeka se prenosi ugrizom ili rjeđe, kontaktnim putem sa zaraženom moždinom, krvlju, slinom i drugim sekretima životinje koji u žrtvu mogu ući preko sitnih, neprimjetnih ranica, posjekotina, preko sluznica oka i usta. Najčešće zabilježeni put prijenosa bolesti na ljude je putem ugriza, odnosno pljuvačke zaraženog psa. U organizam virus ne može ući preko neoštećene kože. Vrlo je osjetljiv na vanjsku okolinu.
Kolika je inkubacija bolesti ?
Bjesnoća je jedina zarazna bolest koja ima veliki raspon inkubacije, te se po tome razlikuje od drugih zaraznih bolesti. Dužina inkubacije je najčešće 2 – 8 tjedana, što ovisi o količini virusa (infektivnoj dozi), lokalizaciji ozljede, tako da npr. ugriz za glavu i vrat može imati inkubaciju do 30 dana, a za nogu 90 dana i dulje, te o stanju imuniteta zaražene osobe.
Koji su simptomi bolesti ?
Početni simptomi bjesnoće su temperatura, bolovi ili trnci na mjestu ozljede. Kako se virus širi kroz središnji živčani sustav, razvija se progresivna upala mozga i leđne moždine. Furiozni oblik bolesti obilježen je dezorijentiranošću, konfuzijom, agresivnim ponašanjem, halucinacijama i epileptičkim napadima. Prepoznatljivi simptom bolesti je hidrofobija (strah od vode) pri pokušaju pijenja vode, kasnije i pri samom pogledu na tekućinu. Klinička slika “pjena na ustima” nastaje kombinacijom pojačanog lučenja sline i otežanog gutanja. Nakon nekoliko dana nastupa smrt zbog kardiorespiratornog aresta. 30% oboljelih razvije paralitički oblik bolesti, čija je klinička slika manje dramatična, a tijek bolesti dugotrajniji. Nakon paralize mišića, koja se razvija od mjesta ozljede, dolazi do komatoznog stanja i smrti.
Kako se bolest liječi ?
Kada se razviju simptomi bolesti bjesnoća je uvijek smrtonosna, specifičnog lijeka NEMA! Napredovanje bolesti moguće je spriječiti!
Kako spriječiti bjesnoću?
Najvažnije je spriječiti širenje bjesnoće među psima i mačkama (ozljede od tih životinja su najčešće) i ostalim ugroženim domaćim životinjama, što se postiže cijepljenjem, te zbrinjavanjem lutalica – životinja koje nemaju vlasnika. Zakonska obveza je da se svi psi stariji od 3 mjeseca cijepe jedan put godišnje protiv bjesnoće.
Mjere opreza:
U slučaju ozljede važno je ranu lokalno prati sapunom i vodom najmanje pet minuta i javiti se izabranom liječniku ili na hitnu medicinsku pomoć, a zatim u Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB, Službu za epidemiologiju na antirabičnu obradu, stoji na službenoj stranici Općine Kiseljak.
