Graditeljska baština arhitekta Josipa Vancaša

srednja fojnica djakovo

Protekloga vikenda Srednja strukovna škola Antuna Horvata Đakovo obilježila je 133. obljetnicu početka rada i djelovanja.
Radi se prijateljskoj školi naše Srednje strukovne škole Fojnica u Kiseljaku s kojom, kako kađu iz Škole, blisko surađuju zadnjih nekoliko godina. "Bila nam je čast biti ovaj dan sa našim kolegama na svečanoj akademiji i na predstavljanju programske brošure zajedničkog projekta "Graditeljska baština arhitekta Josipa Vancaša", te razgledati novi školski objekt u Trnavi pored Đakova", kazali su.

Ideja za projekt proizašla je iz srca Đakova - Strossmayerove katedrale i prijateljstva sa našom školom. Osnovni cilj projekta bilo je upoznavanje sa zajedničkom graditeljskom baštinom Bosne i Đakova kroz rad arhitekta Josipa Vancaša s naglaskom na njegove najznačajnije radove u Đakovu, Sarajevu i Fojnici.
Ravnatelju Slavenku Ivičeviću, te profesoricama Gordani Pecirep i Jelici Bilić-Đukic u posjeti prijateljskoj školi pridružio se i načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak.

Josip pl. Vancaš rođen je 1859. godine u mađarskom gradu Sopronu. Potječe iz mjesta Farkašić na Kupi, a rođen je u Sopronu gdje mu je otac radio kao poštanski činovnik. Godine 1865. otac je postavljen za ravnatelja pošte u Zagrebu, a Vancaš pohađa Realnu gimnaziju u Zagrebu, nakon koje odlazi u Beč.

Do 1881. studirao je na Visokoj tehničkoj školi, zatim godinu dana radio u atelijeru kod Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera, a potom 1882.-1883. studira na Umjetničkoj akademiji u Beču i diplomira u klasi Friedricha Schmidta.

Godine 1884. na poziv bosanske vlade odlazi u Sarajevo, gdje djeluje do 1890. kao vladin arhitekt. Odlaskom iz državne službe u Sarajevu do 1921. vodi vlastiti atelijer. Tijekom bogatog djelovanja izgradio je 102 stambene kuće, 70 crkava, 12 škola, 10 banaka, 10 palača, 10 vladinih i općinskih zgrada, 6 hotela. Radio je nacrte za oltare te za stambene i crkvene interijere.

Proučavao je bosansko pučko graditeljstvo i nastojao primjenom njegovih svojstvenih elemenata ostvariti “bosanski stil”. Kao zastupnik bosanskohercegovačke vlade 1911. podnio je rezoluciju o zaštiti povijesnih spomenika u BiH. Napisao je čitav niz studija o bosanskoj pučkoj arhitekturi.

Bio je začasni član i član Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja".

Od 1921. živi u Zagrebu, gdje i umire 15. prosinca 1932. godine.

83809566_1111796612645800_8426592162484846592_n.jpg

84102220_1111796645979130_376245994192371712_n.jpg

84110372_1111797642645697_4854308089618235392_n.jpg

 

 

 

 

 

artinfo.ba

ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
Graditeljska baština arhitekta Josipa Vancaša

srednja fojnica djakovo

Protekloga vikenda Srednja strukovna škola Antuna Horvata Đakovo obilježila je 133. obljetnicu početka rada i djelovanja.
Radi se prijateljskoj školi naše Srednje strukovne škole Fojnica u Kiseljaku s kojom, kako kađu iz Škole, blisko surađuju zadnjih nekoliko godina. "Bila nam je čast biti ovaj dan sa našim kolegama na svečanoj akademiji i na predstavljanju programske brošure zajedničkog projekta "Graditeljska baština arhitekta Josipa Vancaša", te razgledati novi školski objekt u Trnavi pored Đakova", kazali su.

Ideja za projekt proizašla je iz srca Đakova - Strossmayerove katedrale i prijateljstva sa našom školom. Osnovni cilj projekta bilo je upoznavanje sa zajedničkom graditeljskom baštinom Bosne i Đakova kroz rad arhitekta Josipa Vancaša s naglaskom na njegove najznačajnije radove u Đakovu, Sarajevu i Fojnici.
Ravnatelju Slavenku Ivičeviću, te profesoricama Gordani Pecirep i Jelici Bilić-Đukic u posjeti prijateljskoj školi pridružio se i načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak.

Josip pl. Vancaš rođen je 1859. godine u mađarskom gradu Sopronu. Potječe iz mjesta Farkašić na Kupi, a rođen je u Sopronu gdje mu je otac radio kao poštanski činovnik. Godine 1865. otac je postavljen za ravnatelja pošte u Zagrebu, a Vancaš pohađa Realnu gimnaziju u Zagrebu, nakon koje odlazi u Beč.

Do 1881. studirao je na Visokoj tehničkoj školi, zatim godinu dana radio u atelijeru kod Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera, a potom 1882.-1883. studira na Umjetničkoj akademiji u Beču i diplomira u klasi Friedricha Schmidta.

Godine 1884. na poziv bosanske vlade odlazi u Sarajevo, gdje djeluje do 1890. kao vladin arhitekt. Odlaskom iz državne službe u Sarajevu do 1921. vodi vlastiti atelijer. Tijekom bogatog djelovanja izgradio je 102 stambene kuće, 70 crkava, 12 škola, 10 banaka, 10 palača, 10 vladinih i općinskih zgrada, 6 hotela. Radio je nacrte za oltare te za stambene i crkvene interijere.

Proučavao je bosansko pučko graditeljstvo i nastojao primjenom njegovih svojstvenih elemenata ostvariti “bosanski stil”. Kao zastupnik bosanskohercegovačke vlade 1911. podnio je rezoluciju o zaštiti povijesnih spomenika u BiH. Napisao je čitav niz studija o bosanskoj pučkoj arhitekturi.

Bio je začasni član i član Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja".

Od 1921. živi u Zagrebu, gdje i umire 15. prosinca 1932. godine.

83809566_1111796612645800_8426592162484846592_n.jpg

84102220_1111796645979130_376245994192371712_n.jpg

84110372_1111797642645697_4854308089618235392_n.jpg

 

 

 

 

 

artinfo.ba

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2022 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17