Protekloga vikenda Srednja strukovna škola Antuna Horvata Đakovo obilježila je 133. obljetnicu početka rada i djelovanja.
Radi se prijateljskoj školi naše Srednje strukovne škole Fojnica u Kiseljaku s kojom, kako kađu iz Škole, blisko surađuju zadnjih nekoliko godina. "Bila nam je čast biti ovaj dan sa našim kolegama na svečanoj akademiji i na predstavljanju programske brošure zajedničkog projekta "Graditeljska baština arhitekta Josipa Vancaša", te razgledati novi školski objekt u Trnavi pored Đakova", kazali su.
Ideja za projekt proizašla je iz srca Đakova - Strossmayerove katedrale i prijateljstva sa našom školom. Osnovni cilj projekta bilo je upoznavanje sa zajedničkom graditeljskom baštinom Bosne i Đakova kroz rad arhitekta Josipa Vancaša s naglaskom na njegove najznačajnije radove u Đakovu, Sarajevu i Fojnici.
Ravnatelju Slavenku Ivičeviću, te profesoricama Gordani Pecirep i Jelici Bilić-Đukic u posjeti prijateljskoj školi pridružio se i načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak.
Josip pl. Vancaš rođen je 1859. godine u mađarskom gradu Sopronu. Potječe iz mjesta Farkašić na Kupi, a rođen je u Sopronu gdje mu je otac radio kao poštanski činovnik. Godine 1865. otac je postavljen za ravnatelja pošte u Zagrebu, a Vancaš pohađa Realnu gimnaziju u Zagrebu, nakon koje odlazi u Beč.
Do 1881. studirao je na Visokoj tehničkoj školi, zatim godinu dana radio u atelijeru kod Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera, a potom 1882.-1883. studira na Umjetničkoj akademiji u Beču i diplomira u klasi Friedricha Schmidta.
Godine 1884. na poziv bosanske vlade odlazi u Sarajevo, gdje djeluje do 1890. kao vladin arhitekt. Odlaskom iz državne službe u Sarajevu do 1921. vodi vlastiti atelijer. Tijekom bogatog djelovanja izgradio je 102 stambene kuće, 70 crkava, 12 škola, 10 banaka, 10 palača, 10 vladinih i općinskih zgrada, 6 hotela. Radio je nacrte za oltare te za stambene i crkvene interijere.
Proučavao je bosansko pučko graditeljstvo i nastojao primjenom njegovih svojstvenih elemenata ostvariti “bosanski stil”. Kao zastupnik bosanskohercegovačke vlade 1911. podnio je rezoluciju o zaštiti povijesnih spomenika u BiH. Napisao je čitav niz studija o bosanskoj pučkoj arhitekturi.
Bio je začasni član i član Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja".
Od 1921. živi u Zagrebu, gdje i umire 15. prosinca 1932. godine.
artinfo.ba