zbornik kres rudarstvo promocija

U Kreševu je sinoć odražana promocija Zbornika radova sa znanstvenog simpozija ''Rudarstvo, metalurgija i geonaslijeđe Kreševa, Fojnice i Kiseljaka''.

Nakon službene promocije u Napretkovom domu, moglo bi se zaključiti da se isplatilo čekati, s obzirom da je spomenuti simpozij održan još 2016. godine. Međutim, svi ljubitelji a posebice poznavatelji ove teme pred sobom mogu imati nadasve kvalitetno i opširno štivo koje pokriva sve manje i više vezane teme za rudarstvo, metalurgiju i geonaslijeđe spomenutih općina ali i šire, počevši od mitološke apstrakcije, rudarstva u središnjoj Bosni, tragova rudarstva kroz povijest, termalnih i mineralnih voda, zaštite geonaslijeđa, perspektiva istraživanja i još mnogo toga. Ukratko, Zbornik na skoro 400 stranica donosi 17 radova od 16 autora a urednički tim na čelu sa Milom Jukićem nije imao lagan posao.

S ozbirom kako je urednik i na samoj promociji kazao da su radovi vraćani na doradu, očito se inzistiralo na maksimalnoj kvaliteti sadržaja kako bi Zbornik bio zaokruženo, kvalitetno štivo a ne samo bilten simpozija.
Jukić, koji je moderirao i promocijom, zahvalio je cijelom roganizacijskom timu simpozija ali i onima koji su sudjelovali u izradi Zbornika poput recenzenata prof.dr. Hazima Hrvatovića te Radoje Vidovića.

 

IMG_5660.JPG

Vidović, koji je bio na čelu organizacijskom odbora, na promociji je kazao kako nije bilo teško izabrati temu, s obzirom da je ista oduvijek aktualna među Kreševljacima te je ovaj događaj trebao na relevantan način osvijetliti tu slavnu rudarsku prošlost Kreševa ali i dati neke smjernice za budućnost.

Jukić i Vidović su se složili kako je simpozij imao dva cilja, dati kvalitetan znanstveni doprinos povijesti rudarstva ovih krajeva ali i predsatviti načine i segmente, kako tu bogatu povijest iskoristiti za budućnost.Tako je i Zbornik donekle podijeljen na dva dijela onaj prošli dio, povijesni te budućnost odnosno perspektive.

Jedan od aktivnijih autora od njih 17 (jedan rad nije uvršten) ali i najdugovječnijih istraživača ruda općenito u ovom kraju je zasigurno Anto Buzuk koji je ukratko na promociji pokušao predstaviti dijelove onoga što u svojim opširnim radovima donosi. Posebno je istaknuo udrugu Kreševski citrin koja, kako je, kako je kazao, najozbiljniji čuvar tragova rudarstva u Kreševu.

 

IMG_5665.JPG

Foto: Filipović

Zanimljive podatke prvenstveno vezane za barit i povijest njegova iskapanja u istoimenom poduzeću u nekoliko je rečenica predstavio Alojz Filipović, inače inžinjer geologije.Njegov rad donosi razne aspekte utjecaja ove firme na razvoj općine Kreševo, još od 1930. kada je eksploatacija barita počela, pa do širenja pogona u Tarčinu, Visokom itd., te vremena kada je zaposleno bilo preko 800 ljudi. Naime, premda će mnogi pomisliti da o ovoj temi znaju mnogo, Filipović se potrudio zadubiti u dostupnu arhivsku građu sačuvavši na ovaj način od zaborava cijelu jednu povijest ove općine ali i šire.

 

Da je simpozij osim domaćih autora okupio i mnoga značajna inozemna imena iz svijeta rudarstva poput Friedricha Naumanna, svjedoči i nazočnost akademika Vladimira Bermaneca na promociji Zbornika. On se pak u izlaganju bazirao na budućnost i činjenicu da rudarstvo kao industrija na ovom području skoro  više i ne postoji. Po njemu, ova je činjenica čak pozitivna jer kako je kazao, rudarstvo još od srednjeg vijeka pa do danas donosi ogromna zagađenja okoliša
"Vi imate čist i lijep okoliš i to trebate reklamirati. Povijest rudarstva, geološke značajke treba sačuvati od zaborava te ih novim naraštajima i turistima ponuditi kroz neke projekte tipa geoparka ili muzeja. Važno je to što ste bili ali trebate gledati u budućnosti ali i ono najvrijednije što je Kreševo imalo ili dalo, čuvati i ukoliko nije, vratiti u Kreševu", poručio je akademik Bermanec

 

IMG_5663.JPG

 

Izdavač Zbornika je Općina Kreševo a nije zgorega spomenuti da je ovaj simpozij bio ne jedini nego treći znanstveni skup u ovoj maloj općini koja se prethodno bavila i značajem Dragutina Lermana, fra Jakova Markijskog a kako je najavljeno, pripreme za novu konferenciju donekle su već u tijeku.

 

IMG_5669.JPG

 

artinfo.ba

 

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

+387 (0) 62 349 560

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2019 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17