× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

rusevna kuca

Dok strahuju da će se srušiti kuća na naplatu im došla i bespravna gradnja za koju su same najmanje krive

Nedavna obilna kiša, potom hladnoća pa najava poplava... sve su to vremenske neprilike koje će loša gradnja na za to nepredviđenom terenu, neposredno uz brdo nastalo gomilanjem otpada iz nekadašnjeg rudnika zlata u Bakovićima, teško izdržati. U takvoj kući već danima u strahu žive dvije žene, povratnice u Fojnicu, Jelena Cvjetković i njezina tetka Kata Taraba. Obje uz strah od gubitka krova nad glavom pritišću i bolesti, Jelena ima srčanih problema, s posljedicama ratnih trauma koje je dobila kao medicinska sestra izašla je na kraj, dok je kaže poratne ubijaju. Kata se još uvijek oporavlja od moždanog udara zbog kojeg je mjesecima bila prikovana za krevet. Iz stanja u kojem su se našle, ove dvije žene ne vide izlaz. Teško ga može pronaći i cijeli sustav koji je pratio proces obnove i povratka progranih u BiH, a koji počinje od lokalne zajednice, u ovom slučaju općine Fojnica.

Jelena i Kata u ratu su protjerane u Kiseljak. Ondje su se bile voljne i skrasiti. Općina Kiseljak dala im je zemljište za gradnju, ali donaciju od općine Fojnica nisu mogle dobiti. Do koje mjere su službenici općine Fojnica zaduženi za obnovu imali bahat odnos prema ovim dvjema ženama najbolje ilustrira izjava jednog od djelatnika Odjela obnove i povratka koji je Jeleni jasno rekao "Ako nemaš štelu, ništa od donacije za obnovu".

A budući da Jelena ni njezina tetka Kata nisu imale "štelu", prije 15 godina, nakon desetljeća potucanja po tuđim kućama i prijetnjama deložacijom, prihvaćaju jedino što su im općine vlasti Fojnice ponudile, a to je za stanovanje neuvjetna kuća u Bakovićima, izgrađena na terenu na kojem gradnja nije previđena. Kuća u kojoj žive već 15 godina i od koje su vlastitim ulaganjima napravile pristojan dom, pravno ne postoji, a vlasnik zemljišta na kojemu je izgrađena je Općina Fojnica. Jasan je to zaključak prepiski koje je Jelena Cvjetković imala s općinskom službom za obnovu i povratak, načelnikom općine Fojnica i drugim mjerodavnim službama za koje tvrdi da su prema njom i staroj i bolesnoj tetki postupile krajnje neljudski. Izuzetak je lokalna policija koja joj je u kratkom roku izlazila ususret, kad je bilo najteže.

"S ljudske strane od općinskih vlasti sam očekivala da mi pomognu prevesti tetku do Doma zdravlja u Fojnici ukoliko se ponovno razboli, a ja joj sama ne budem mogla pomoći. Ni to nisu u stanju iako znaju kako nas dvije nemamo nikog od rodbine tko bi nam pomogao", kaže Jelena.

Od svih koji su im odbili pomoći ili ih uputili da same traže i plaćaju stručnjake koji će analizirati tlo koje im je prijetnja, teško im je palo i odbijanje ombudsmena koji je također konstatirao kako im ne mogu pomoći jer je kuća u kojoj žive bespravno sagrađena i kao takva ne postoji.

"Mi smo od početka bile svjesne da se ovdje ne bi trebalo graditi, znali smo i da kuća ima brojne nedostatke, ali nismo imale drugog izbora. Uzele smo ono što nam je ponuđeno kako ne bismo išle na ulicu", ispričala nam je Jelena Cvjetković.

Problem bespravne gradnje, uz niz životnih problema koji ih pritišću, došao je na naplatu onima koji su za njega najmanje krivi, dvjema ženama koje će same teško izaći iz labirinta lošeg sustava obnove, bespravne gradnje i neosjetljivosti na socijalni status najslabijih kategorija društva, u ovom slučaju dvije žene kojima je jedini izvor prihoda Jelenima minimalna mirovina. S njom je dosad uspijevala preživjeti i brinuti se za staru i bolesnu tetku koja bi bez Jelene pala na teret sustava koji se oglušio na sve njihove zahtjeve za pomoć.

artinfo.ba

 

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

rusevna kuca

Dok strahuju da će se srušiti kuća na naplatu im došla i bespravna gradnja za koju su same najmanje krive

Nedavna obilna kiša, potom hladnoća pa najava poplava... sve su to vremenske neprilike koje će loša gradnja na za to nepredviđenom terenu, neposredno uz brdo nastalo gomilanjem otpada iz nekadašnjeg rudnika zlata u Bakovićima, teško izdržati. U takvoj kući već danima u strahu žive dvije žene, povratnice u Fojnicu, Jelena Cvjetković i njezina tetka Kata Taraba. Obje uz strah od gubitka krova nad glavom pritišću i bolesti, Jelena ima srčanih problema, s posljedicama ratnih trauma koje je dobila kao medicinska sestra izašla je na kraj, dok je kaže poratne ubijaju. Kata se još uvijek oporavlja od moždanog udara zbog kojeg je mjesecima bila prikovana za krevet. Iz stanja u kojem su se našle, ove dvije žene ne vide izlaz. Teško ga može pronaći i cijeli sustav koji je pratio proces obnove i povratka progranih u BiH, a koji počinje od lokalne zajednice, u ovom slučaju općine Fojnica.

Jelena i Kata u ratu su protjerane u Kiseljak. Ondje su se bile voljne i skrasiti. Općina Kiseljak dala im je zemljište za gradnju, ali donaciju od općine Fojnica nisu mogle dobiti. Do koje mjere su službenici općine Fojnica zaduženi za obnovu imali bahat odnos prema ovim dvjema ženama najbolje ilustrira izjava jednog od djelatnika Odjela obnove i povratka koji je Jeleni jasno rekao "Ako nemaš štelu, ništa od donacije za obnovu".

A budući da Jelena ni njezina tetka Kata nisu imale "štelu", prije 15 godina, nakon desetljeća potucanja po tuđim kućama i prijetnjama deložacijom, prihvaćaju jedino što su im općine vlasti Fojnice ponudile, a to je za stanovanje neuvjetna kuća u Bakovićima, izgrađena na terenu na kojem gradnja nije previđena. Kuća u kojoj žive već 15 godina i od koje su vlastitim ulaganjima napravile pristojan dom, pravno ne postoji, a vlasnik zemljišta na kojemu je izgrađena je Općina Fojnica. Jasan je to zaključak prepiski koje je Jelena Cvjetković imala s općinskom službom za obnovu i povratak, načelnikom općine Fojnica i drugim mjerodavnim službama za koje tvrdi da su prema njom i staroj i bolesnoj tetki postupile krajnje neljudski. Izuzetak je lokalna policija koja joj je u kratkom roku izlazila ususret, kad je bilo najteže.

"S ljudske strane od općinskih vlasti sam očekivala da mi pomognu prevesti tetku do Doma zdravlja u Fojnici ukoliko se ponovno razboli, a ja joj sama ne budem mogla pomoći. Ni to nisu u stanju iako znaju kako nas dvije nemamo nikog od rodbine tko bi nam pomogao", kaže Jelena.

Od svih koji su im odbili pomoći ili ih uputili da same traže i plaćaju stručnjake koji će analizirati tlo koje im je prijetnja, teško im je palo i odbijanje ombudsmena koji je također konstatirao kako im ne mogu pomoći jer je kuća u kojoj žive bespravno sagrađena i kao takva ne postoji.

"Mi smo od početka bile svjesne da se ovdje ne bi trebalo graditi, znali smo i da kuća ima brojne nedostatke, ali nismo imale drugog izbora. Uzele smo ono što nam je ponuđeno kako ne bismo išle na ulicu", ispričala nam je Jelena Cvjetković.

Problem bespravne gradnje, uz niz životnih problema koji ih pritišću, došao je na naplatu onima koji su za njega najmanje krivi, dvjema ženama koje će same teško izaći iz labirinta lošeg sustava obnove, bespravne gradnje i neosjetljivosti na socijalni status najslabijih kategorija društva, u ovom slučaju dvije žene kojima je jedini izvor prihoda Jelenima minimalna mirovina. S njom je dosad uspijevala preživjeti i brinuti se za staru i bolesnu tetku koja bi bez Jelene pala na teret sustava koji se oglušio na sve njihove zahtjeve za pomoć.

artinfo.ba

 

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum