I gradonačelnik i predsjedatelj Gradskog vijeća iz reda istog konstitutivnog naroda- bošnjačkog
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine Visoko je imalo blizu 35 tisuća stanovnika. Najbrojiniji su bili u to vrijeme Muslimani, danas Bošnjaci koji su činili 74 posto od ukupnog broja . Srba je bilo nešto više od 16 posto, a Hrvata oko 4 posto. Budući da postotak većinskog konstitutivnog naroda, u slučaju Visokog Bošnjaka, prema zadnjem prijeratnom popisu stanovništva nije prelazio 80 posto, do potpune provedbe Aneksa 7. Daytonskog mirovnog sporazuma koji se odnosi na povratak prognanih, na ovu lokalnu samoupravu primjenjuje se odredba Ustava Federacije BiH po kojoj čelnici izvšne i zakonodavne vlasti, gradonačelnik i predsjedatelj Gradskog vijeća ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.
U Visokom su međutim i gradonačelnik Mirza Ganić i predsjedatelj Vijeća Almir Ljeskovica Bošnjaci. Pored Ustava Federacije BiH prilikom izbora predsjedatelja Gradskog vijeća prekršen je i Statut grada Visoko kojim je propisano da se predsjedatelj Gradskog vijeća bira u skladu s Ustavom Federacije BiH.
Na činjenicu da je prilikom izbora predsjedatelja Gradskog vijeća Visoko prekršen Ustav Federacije BiH ali i principi legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda u zakonodavnim tijelima vlasti, upozorili su iz Kluba vijećnika Naroda i pravde u Gradskom vijeću Visokog. Vijećnici NIP-a preko izaslanice u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Amre Babić upoznali su kršenjem Ustava Federacije BiH i čelnike izvršne i zakonodavne vlasti u Federaciji BiH.
Od njih traže da se za mišljenje obrate Ustavnom sudu Federacije BiH u čijoj je nadležnosti zaštita ustavnosti i ustavnog poretka u Federaciji BiH. Pisali su i Uredu visokog predstavnika u BiH koji im je u odgovoru u svibnju prošle godine dao mišljenje da je Gradsko vijeće obvezno osigurati puno poštivanje odredbi Ustava Federacije BiH po ovom pitanju. To se međutim nikad nije dogodilo. Gradonačnik Visokog i predsjedatelj Gradskog vijeća i dalje su iz reda istog konstiutivnog naroda, što naglašavaju u NIP-u dovodi u pitanje zakonitost rada lokalne vlasti ali i otvara brojna druga pitanja. Jedno od njih odnosi se na povratak Srba i Hrvata koji su u ratu uz brojne zločine protjerani iz Visokog. Prema neslužbenim podacima, Srbi i Hrvati koji su skupa činili preko 20 posto od ukupnog broja stanovnika prije rata, danas su svedeni na statističku grešku. Povratak Hrvata i Srba u Visokog kao ni zločini koji su nad pripadnicima oba naroda počinjeni u ratu nikad nisu bili u fokusu ni medija ni pravosuđa u BiH.
Ta činjenica danas dolazi na naplatu, uz ostalo, i u vidu kršenja Ustava Federacije BiH zbog kojih bi funkcioniranje lokalnih vlasti Visokog moglo biti dovedeno u pitanje, a donesene odluke u Gradskom vijeću nakon studenog 2024. godine kada je za predsjedatelja Vijeća izabran Almir Ljeskovica poništen. Na potezu je Ustavni sud Federacije BiH od kojeg se očekuje potvrda očiglednog, a potom i lokalna vlast koja mora poštovati vlastiti Statut i Ustav Federacije BiH koji je ugrađen u Statut Grada Visoko.
artinfo.ba
